Ne znam jel ovo netko stavio
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/5119/zeljko-Rohatinski-najbolji-svjetski-guverner.html

Svaka mu dala [thumbsup]

[lol]

PLIN/GAS
Tadić i Sanader razgovarali o krizi, MOL počeo isporuku Srbiji
Autor/izvor: SEEbiz
BEOGRAD – Predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer Hratske Ivo Sanader razgovarali su telefonom danas poslijepodne o energetskoj situciji u regiji.

Tadić i Sanader su se međusobno informirali o situciji s plinom u dvije zemlje i razgovarali o načinima za rješavanje problema u isporuci gasa, rečeno je agenciji Beta u kabinetu predsjednika Tadića. Tadić i Sanadar su se dogovorili da intenziviraju kontakte vezane za energetsku krizu.

Kasno poslijepodne, Mađarska je počela isporuku dela potrebnog plina Srbiji, po dogovoru predsjednika Srbije Borisa Tadića sa mađarskim premijerom Ferencom Gyurscanyjem. Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je u Srbiju počeo ulaziti plin iz Mađarske i da na sat pristiže po 250.000 kubnih metara.

"Do sutra ujutro u 8:00 Srbija bi trebalo da dobije ukupno dva milijuna kubnih metara plina, koliko je dogovoreno s Mađarskom", kazao je Bajatovic.

Mađarska naftna kompanija MOL priopćila je da je danas oko 16:00 počela Srbiji isporučivati pomoć od dva milijuna kubnih metara plina. Kako se navodi u saopštenju, MOL je plin za kratkotrajnu pomoć Srbiji osigurao iz vlastite proizvodnje zavhaljujući manjoj potrošnji u Mađarskoj. Izvršni potpredsjednik MOL-a zadužen za pitanja plina i energije Lajos Alac kazao je da MOL već duže vrijeme ukazuje na potrebu da zemlje u regiji razviju zajedničku strategiju, zajedničku mrežu plinovoda, kao i kapacitete za skladištenje plina.

"Na taj način, međusobna podrška, kao i pojačane mogućnosti zaštite ne bi bile samo ‘ad hoc’ aktivnost, već i institucionalno rješenje", rekao je Lajos Alac.

PRIZNANJA
The Banker: Rohatinski najbolji europski i svjetski guverner u 2008.
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Mjesečnik "The Banker", koji pripada publikacijama grupe najutjecajnijih europskih financijskih novina "Financial Times", dodijelio je guverneru Hrvatske narodne banke dr. Željku Rohatinskom dva priznanja za proteklu godinu – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Časopis "Banker", koji od 1926. godine prati financijska kretanja u svijetu, kao i svake godine u svom siječanjskom broju objavljuje izbor najboljeg regionalnog guvernera i "guvernera godine" u svijetu, na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima.

Za prethodnu godinu, primjerice, istovjetna priznanja pripala su čelnom čovjeku Europske središnje banke Jean-Claude Trichetu.
U obrazloženju upućenom guverneru Rohatinskom navodi se da nagrada odražava povjerenje tržišta u njegovo postupanje tijekom prošle godine i u djelovanje HNB-a u ovim teškim vremenima.

"Financijska kriza naročito je jasno pokazala da su mjere poduzimane od strane HNB-a od 2006. godine u cilju obuzdavanja kreditnih plasmana u Hrvatskoj, a osobito zaduživanja u inozemnim valutama, bile razborite. Sudionici našeg istraživanja isticali su da niz zemalja teško pogođenih krizom sada primjenjuje iste takve mjere, ali mnogo mjeseci kasnije nego što je to učinjeno u Hrvatskoj", stoji u obrazloženju.

Na upit što za njega znači ovo priznanje, jedno od brojnih koja mu je dosad dodijelila domaća i inozemna stručna javnost, guverner HNB-a Željko Rohatinski je izjavio: "Nakon brojnih osporavanja, ovo je veliko priznanje za HNB i mene osobno. Nadam se da će naša politika barem malo pridonijeti da Hrvatska lakše prebrodi krizno razdoblje".

VLADA
Šuker: Novac osiguran, plaće i mirovine neće kasniti
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – Na prvoj sjednici Vlade u ovoj godini premijer Sanader svoju je pažnju posvetio uvođenju osobnog identifikacijskog broja i osiguranim sredstvima za isplate plaća i mirovina.

Predsjednik Vlade na samom je početku istaknuo kako je vlada osigurala sve preduvjete za isplatu mirovina i plaća.

"Ono štu su neki govorili, da će s obzirom na krizu to doći u pitanje, nije problem. Novci su osigurani. Isplata plaća je već krenula, a sada kreću i mirovine", istaknuo je premijer.

Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako je ministarstvo financija osiguralo ukupno 5,586 milijardi kuna za isplatu plaća, mirovina i glavarina za liječnike. Od toga je iz državnog proračuna osigurano 3,5 milijardi kuna, dok je 2,1 milijardu kuna osigurano kratkoročnim kreditima kod centralne i poslovnih banaka.

"MUP je plaće dobio 5. siječnja, MORH dijelom 5., a dijelom 7. siječnja, a do 14. siječnja će svi dobiti plaće. Mirovine su krenule 7. siječnja putem pošte, a sutra će se najveći iznos uplatiti poslovnim bankama", rekao je ministar Šuker i tako opovrgnuo neke natpise u medijima koji su sugerirali da će plaće kasniti.

Kako je 1. siječnja na snagu stupio zakon o Osobnom identifikacijskom broju, ministar Šuker svečano je uručio OIB-e članovima Vlade, no tijekom uručivanja ih je pomiješao tako da su ministri dobili brojeve drugih članova Vlade. Primjerice, ministar Kalmeta je tako dobio OIB ministra Bajsa i tako dalje. To je izazvalo kratkotrajnu zbunjenost ministara, koji su tako potvrdili strah građana da će njihove OIB-e netko moći zlorabiti.

Iako je ministar Šuker rekao kako je sustav takav da je nemoguće zlorabiti OIB jer je dostup podacima ograničen, ovakva situacija zorno pokazuje kako je pogreška lako moguća.

"Naravno da će proći određeno vrijeme dok se cijeli sustav uigra i zaživi i dok se sve neusklađenosti ne raščiste, ali odlučni smo u provođenju ovog zakona. Želim čestitati ministru Šukeru i svim ostalima koji su sudjelovali u ovom projektu, na dobro odrađenom poslu", rekao je Sanader.

"Sigurnost je zajamčena. Ako se i dođe do nečijeg OIB-a, sustav je tako uspostavljen da legalno ne može doći ni do čijih podataka. Naravno, nelegalan način uvijek postoji, ali to je druga priča", rekao je Sanader i dodao kako će uvođenje OIB-a prvi korak u borbi za transparentnost javnih financija i u borbi protiv korupcije. "Država će dobiti potpune informacije o svakoj obitelji u Hrvatskoj, pa će doći i do neke uštede", dodao je.

Ministar Šuker dodao je kako će građani poštom od 12. siječnja početi primati omotnice sa OIB-om. Do sada je tiskano oko 800 tisuća omotnica, a do početka podjele biti će ih tiskano oko 1,2 milijuna. Do tada građani do svojih OIB-a mogu doći putem SMS-a, posebne web stranice ili u poreznoj upravi.

"S obzirom na natpise, očito da nekim interesnim skupinama ne odgovara uvođenje OIB-a, pa su počeli sa dezinformacijama o njegovom uvođenju. Prije uvođenja smo se konzultirali sa stručnjacima u MUP-u , pravosuđu i stručnjacima za sigurnost. Ulazimo u jednu novu eru, jer će po prvi puta svi građani imati jedinstveni identifikacijski broj", rekao je Šuker.

Premijer Sanader ponovio je kako je jučer održao sastanak sa predstavnicima Ine i Plinacroa vezano uz stanje sa isporukom plina. Rekao je kako je danas stanje jednako te da Ina vodi pregovore o interventnom uvozu plina. Također, ovlastio je minstarstvo znanosti da do subote prati situaciju sa plinom i u skladu s tim odluči i obavijesti javnost hoće li nastava u školama početi u ponedjeljak.

"Za sada nastava počinje normalno u ponedjeljak, ali ovisno o situaciji ministarstvo znanosti odučiti će u subotu", rekao je Sanader.

Erste o regionalnom tržištu: Ulažite u obrambene sektore i tehnologiju
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – S nastavkom krize u 2008. godini, analitičari Erste Grupe ističu da tržište traži barem dno krize, ako ne prekretnicu. Tvrde da tijekovi sredstava i pokazatelji prometa na burzama ukazuju na to da je masovna rasprodaja trebala već doživjeti svoj vrhunac.

Vjerujemo da su tržišta pronašla svoju točku mirovanja, no i dalje će biti nestabilna. Unatoč tome što se nestabilnost smirila, još je uvijek vrlo visoka i očekujemo da će se tržišta općenito neko vrijeme kretati horizontalno. Ovo bi se moglo dogoditi unutar poprilično širokog područja, kaže Henning Esskuchen, voditelj odjela za istraživanje kretanja dionica u SIE u Erste Grupi. Nadalje ističe da upozorenja o dobiti, vijesti o bankrotu i refinanciranju možda potiču nestabilnost. Međutim, isto tako tvrdi da će činjenica da vlasti reagiraju paketima potpore neviđenim brzinama napokon smiriti tržišta te spriječiti daljnje rasprodaje potaknute panikom.

Analitičari Erste Grupe kažu da su rizici prisutni, a rast u regiji SIE nesumnjivo će biti usporen u 2009. Međutim, ističu da regija SIE nije za Europu ono što su hipotekarni krediti za SAD. Regija nije toliko homogena koliko neki misle, ali uglavnom ima nisku razinu zaduženosti (unatoč snažnom rastu kredita) i, zbog toga, izloženost bilo kakvoj krizi potaknutom potrebom za smanjenjem dugova trebala bi biti manja.

Analitičari Erste Grupe procjenjuju da će diferencijali rasta prema zapadnim tržištima ostati stabilni, a gospodarstva poput rumunjskog (izvoz iznosi samo 25% BDP-a) trebala bi se dobro držati na temelju domaće potražnje. Tečajno tržište ostaje slaba točka u ovom trenutku, no s druge strane, postoji prostor za pozitivna iznenađenja na svim tržištima.

U trenutnom okruženju, kvaliteta bilance računa trebala bi se promatrati kao ključni kriterij. Izgledi profitabilnosti i rasta također bi se trebali uzeti u obzir, kaže Henning Esskuchen, ističući neke temeljne pokazatelje koji bi trebali pomoći u diferencijaciji sektora.

Pobjednici u ovoj kategoriji su tehnologija i zdravstvo, djelomično zbog njihove sposobnosti proizvodnje čvrstih tokova novca (i zadržavanja prihoda od javnih ponuda dionica – Intercell). Pretpostavljeni viši rizik tehnološkog poslovanja učinio je sektor ovisnim o internom financiranju. Sektori na drugom kraju spektra su ili potencijalno u velikim problemima (putovanja i turizam) ili se mogu uvelike osloniti na vanjsko financiranje (telekom, komunalne usluge). Industrija hrane i pića, koja bi trebala biti obrambeni izbor, nije uvjerljiva. Mnoge poljske kompanije u ovom sektoru pate zbog ranijeg poslovnog širenja.

Zdravstvo i tehnologija ponovno su uvjerljivi u kvaliteti dugoročne bilance, a podupiru ih gotovo isti argumenti koji su navedeni gore. Negativna slika prehrambene industrije se potvrđuje, dok argument stoji za druge obrambene sektore. Uzak pristup vanjskoj dugoročnoj likvidnosti otežat će situaciju za građevinsku industriju. Prodaja na malo i distribucija barem proizvodi dovoljnu količinu novca da bi se obranila od mjera temeljenih na neto dugovima, što se donekle odnosi i na proizvođače.

Kada promatramo utjecaj slabije prodaje na bilancu, smanjenjem zarade po dionici kroz visoku fiksnu imovinsku baze i troškove financiranja, osnovni se resursi jasno ističu, kao i proizvođači te putovanja i turizam (Austrian Airlines). Građevinska industrija trebala bi doživjeti ograničeni utjecaj operativnih dugova, no veća zaduženost rezultira odgovarajućom visokom osjetljivošću na financijske troškove.

S obzirom na očekivano trajanje usporavanja gospodarstva, analitičari Erste Grupe i dalje se drže obrambenih sektora, uz iznimku prehrambene industrije (Poljska), no preporučuju i tehnologiju. Ipak, optimističniji su po pitanju nafte i plina u regiji – njihov iznimno integriran poslovni profil pruža zaštitu od kretanja cijena nafte, a pokazatelji duga ne daju zabrinjavajuću sliku.

ENERGETSKA KRIZA
Rusi i Ukrajinci blizu dogovora oko isporuke plina?
Autor/izvor: SEEbiz / Hina / dpa
BRUXELLES – Ukrajina i Rusija mogle bi riješiti svoj spor oko plina već tijekom današnjeg dana, rekao je izaslanik ukrajinskog predsjednika za energetiku Bogdan Sokolovski, u vrijeme dok u Bruxellesu traju izravni pregovori ruskog plinskog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

"Mogli bi večeras u Moskvi potpisati ugovore i ja se nadam da će se to dogoditi", rekao je Sokolovski za dpa.

Čelnik Gazproma Alexei Miller i šef Naftogaza Oljeg Dubina počeli su sastanak u Bruxellesu, uz posredništvo Europske komisije, nakon održanih razgovora u Moskvi tijekom noći sa srijede na četvrtak s ciljem rješavanja krize.

Glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprijanov rekao je u četvrtak novinarima u Bruxellesu da je Gazprom spreman obnoviti isporuke plina Europi zbog humanitarnih razloga i to čim stignu europski promatrači.

Gazprom je u srijedu prekinuo isporuke plina Europi preko Ukrajine nakon što je optužio Kijev da krade plin namijenjen Europi.

EU smatra nastalu situaciju "apsolutno neprihvatljivom" i poziva dvije strane da poduzmu sve potrebne mjere za nastavak opskrbe plinom.

EFEKT
HGK: Štete zbog plina zasad nije moguće procijeniti
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB – Štete i gubitke hrvatskog gospodarstva zbog problema u opskrbi plinom u ovom je trenutku nemoguće procijeniti posebno jer se ne može predvidjeti je li riječ o kratkoročnom ili dugoročnom problemu, ocjenjuju u Sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U HGK-u kažu da su trenutačno najpogođeniji gospodarski subjekti koji su veliki potrošači plina koji kao pogonsko gorivo koriste isključivo plin i to posebno oni čiji proizvodni ciklus zahtijeva održanje kontinuirane proizvodnje. Kao primjere velikih troškova zbog nestašice plina navode gašenje peći i prekidanje proizvodnje i njihovo ponovno pokretanje u željezarama, tvornicama stakla, cementa, cigle i keramike.

S druge strane, kao olakotnu okolnost ističu razdoblje kolektivnih godišnjih odmora kada velike tvrtke često rade godišnje remonte, pa je i potrošnja energenata manja. Sektor za industriju HGK kontinuirano prati razvoj situacije i u kontaktu je s gospodarskim subjektima te poziva na racionalno trošenje bilo koje vrste energenata.

U budućnosti se prema prognozi Sektora može očekivati povećana potražnja za alternativnim energentima kao i za diverzifikacijom izvora opskrbe.

KONTRA
Kosor SDP-u: Sad napokon znamo da je Hrvatska odgovorna za plinski rat
Autor/izvor: Martina Čizmić
ZAGREB – "Mislim da je dobro reći da samo zahvaljujući SDP-u konačno saznali tko je kriv za krizu i sukob između Ukrajine i Rusije", sarkastično je prokomentirala SDP-ove optužbe da je Vlada odgovorna za probleme s plinom ministrica Kosor.

Nakon sjednice Vlade, potpredsjednica Kosor prokomentirala je SDP-ove optužbe da je Vlada odgovorna za probleme s opskrbom plinom.

"Neću ponavljati sve što je premijer jučer rekao, a i predstavnici Ine i Plinacroa. Na pressici je javnost obaviještena o svim koracima koje je Vlada poduzela. Mi smo se dobro pripremili za ovu ogrijevnu sezonu i spremno dočekali ove događaje. Osigurana je isporuka zaštićenim potrošačim i građanima. Sustav je u Hrvatskoj iznadprosječno dobro pripremljen, za razliku od nekih drugih zemalja. Učinili smo sve da se taj manjak ne osjeti", rekla je ministrica Kosor.

Prisjetila se i da je upravo tijekom SDP-ove vladavine obustavljena izgradnja magistralnog plinovoda između Zagreba i Karlovca te istaknula da je u posljednjih 5 godina, otkako je HDZ na vlasti izgrađeno 450 kilometara novog plinovoda u vrijenosti od 1,7 milijardi kuna, čime je bitno povećana sigurnost isporuke plina.

Prokomentirala je i izjavu Slavka Linića da Hrvatska nedovoljno koristi domaća nalazišta plina i nafte.

"Linić je dok je bio potpredsjednik Vlade imao šansu uložiti u te projekte, ali nije. Premijer je rekao da se čini sve da se prevlada kriza, ali i da se čini sve da se naprave novi dobavni pravci i nađu novi izvori. To je ono na čemu se intenzivno radi, a posebno bi izdvojila izdvajanje plinskog biznisa koje bi trebalo biti završeno do kraja siječnja", rekla je ministrica Kosor.

OŠTRO
Jurčić: Vlada je odgovorna za energetsku krizu, a ne Rusija
Autor/izvor: Marina Šunjerga
ZAGREB – "Rusija će pustiti plin kroz dan ili dva, jer su postigli svoju namjeru,ali usprkos ruskom plinu, moramo se nadati da će temperature biti do pet, šest stupnjeva ispod nule kod nas, a u Rusiji ne previše ispod -10, jer ćemo u tom slučaju biti u velikim problemima", uvjeren je Ljubo Jurčić, zastupnik SDP-a.

‘Rusija će pustiti plin kroz dan ili dva, jer su postigli svoju namjeru,ali usprkos ruskom plinu, moramo se nadati da će temperature biti do pet, šest stupnjeva ispod nule kod nas, a u Rusiji ne previše ispod -10, jer ćemo u tom slučaju biti u velikim problemima’, uvjeren je Ljubo Jurčić, saborski zastupnik SDP-a.

Naime, Jurčić je prozvao Vladu za energetsku i plinsku krizu, zbog, kako kaže nečinjenja. Vlada je odgovorna, kaže Jurčić, zato što nije povećala proizvodnju plina iako za to postoje mogućnosti, zato što nije povećala skladišne kapacitete, unatoč činjenici da smo ovisni o uvozu plina. Odgovorna je, napominje, i zato što nije otvorila dodatne dobavne pravce, a mogao se preko mora napraviti dobavni kanal sa sjevernom Afrikom, a naročito je naglasio činjenicu da nisu sklopljeni dugoročni i čvrsti ugovori o snabdijevanju plinom, iako ugovor o dobavi s Rusijom ističe već tijekom iduće godine.

‘Sadašnja situacija nije iznenađenje i neopravdana je ova farsa s iznenađenim reakcijama naših dužnosnika. Zna se da su zimi niske temperature i isto tako se zna da se povećava potrošnja energenata. Hrvatska uvozi 30 posto električne energije i 40 posto plina što znači da je kompletna energetska politika u Hrvatskoj promašena’, zaključuje Jurčić.

Razlika od klasičnih predmeta trgovanja i energenata je u tome što je energija strateški proizvod, komentirao je, kao i naglasio da energetska strategija nije uvažila elastičnost u zamjenjivosti energije.

‘Budući da ne postoji takva strategija došli smo do panične situacije, koju sada pokušavaju smiriti u Vladi’, kaže Jurčić.

Slavko Linić, zastupnik SDP-a, naglasio je kako je SDP u Saboru već upozoravao na lošu energetsku strategiju i nužnost eksploatiranja plina iz nalazišta u srednjem Jadranu te nužnost obnavljanja kapaciteta za skladištenje plina u rafinerijama u Sisku i Rijeci.

‘Krajem godine, svjesni nečinjenja hrvatske Vlade, predložili smanjenje stope PDV-a na energiju s 22 na 10 posto’, naglasio je Linić, koji je napomenuo kako je se o tom prijedlogu u Saboru još nije raspravljalo. Ipak nada se da će plinska kriza potaknuti Vladu da preispita svoje odluke, kao što je već napravila nakon plinske krize u 2004.

‘Hrvatska je energetski u banani’, tvrdi Goran Maras, saborski zastupnik SDP-a, a kriza kao takva postala je alibi Vlade. Preko 2 milijuna građana griju se na plin, ističe Maras, a Vlada ih je dovela do toga da moraju ‘stezati remen’ i na grijanju, pa se čini da su sposobni voditi samo ‘zemlju čudesa’, u kojoj nema apsolutno nikakvih problema.

UTJECAJ KRIZE
Minus od 409 milijardi dolara u mirovinskim fondovima
Autor/izvor: SEEbiz / Reuters
NEW YORK – Kriza na tržištu uzrokovala je nedostatak od 409 milijardi dolara u mirovinskim fondovima američkih kompanija, nakon što su u 2007. ostvarili 60 milijardi dolara viška.

Prema podacima od 31. prosinca mirovinski fondovi članova Standard & Poor’s 1500 imali su imovinu vrijednu 1,21 bilijun dolara te obveze teške 1,62 bilijuna dolara. Za usporedbu, godinu ranije, imovina je bila vrijedna 1,66 bilijuna, dok su obveze iznosile oko 1,6 bilijuna.

Manjak sugerira da će kompanije morati uložiti više gotovine u mirovinske fondove kako bi bili sigurni da će moći ispuniti sve obveze prema svojim umirovljenicima.

Analitičari predviđaju da će se troškovi mirovinskih fondova povećati sa 10 milijardi dolara u prošloj na 70 milijardi u ovoj godini, što će smanjiti njihovu profitabilnost za 8 posto.

Mnoge će kompanije osjetiti pad sredstava u mirovinskim fondovima i u svojoj bilančnoj svoti. Smanjena bilančna svota mogla bi utjecati na mogućnost kompanije da zadrži kreditni rejting, ispuni uvjete za podizanje zajmova ili ispuni kapitalne investicije.

INICIJATIVE
Merkel i Sarkozy: Kapitalizam treba suštinski reformirati
Autor/izvor: SEEbiz
PARIZ – Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy založili su se na konferenciji u Parizu za suštinsku reformu kapitalističkog sustava i upozorili SAD da se tome ne suprotstavlja.

Merkel je predložila da se formira Svjetsko ekonomsko vijeće, uz Vijeće sigurnosti UN, precizirajući da bi ovakvo vijeće radilo drugačije od Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, koji provodi, kako je rekla, „mjesece i godine da bi sastavio određene ekspertize”. Naemačka kancelarka je zatražila da se donese povelja o dugoročnoj ekonomskoj odgovornosti, poput Povelje UN-a o ljudskim pravima.

„Ni jedna zemlja ne može danas reagirati samostalno, čak ni SAD, ma koliko da su jake”, naglasila je Merkel u govoru.

Sarkozy je upozorio SAD da ne pokušaju blokirati donošenje mjera za izmjenu kapitalističkog sustava na summitu u Londonu 2. travnja.

„Uvijek sam se zalagao za čvrste veze sa SAD-om, ali neka stvari budu jasne : u 21. stoljeću nema nacije koja može odrediti što treba raditi ili kako misliti”, rekao je šef francuske države na otvaranju konferencije „Novi svijet, novi kapitalizam”.

„Odluke ćemo donijeti u Londonu. Nadam se svim srcem da će SAD pratiti ove promjene (…) i da ćemo izmijeniti svijet zajedno sa SAD”, poručio je Sarkozy.