Milku spomenio jer večina hahara oko mene kaže da više vole milku (kao finija im). Jedna frendica naručila bijelu čokoladu sa lješnjacima. Pih jedva sam našao, milka ju ima i ritter. Ni jedna hrvatska čokolada nije bijela sa lješnjacima :-/ Odmah sam ju iz analizirao i svrstao u kategoriju. Ma nemre mi jest milku u Osijeku, jel normalna? 🙂 Ja sam prije za koju griotu, rum pločicu, idilu i od Zvečeva one fancy 😉 Ja ću tebi u čast poslat kilogram kanditove čokolade ako mi mjelaš adresu 😉 Ozbiljno.
Što se tiće licenci tu nema kompromisa. Licenca ili zabrana uvoza. Prvo, kontroliraš sastojke i provjeravaš kakvoču. Drugo, pokrenio si gospodarstvo i zaposlio bivše radnike. A ako netko hoće jesti milku, neka sjedne u auto pa u deželu ili negdje dalje u šoping. Otići će dva puta treći će mu policaj naplatiti kaznu pa više neće ni pomislit ići preko grane u šoping. Što bi mi njima činili uslugu i prodavali njihov proizvod u HR? Da bi političari imali sigurne mirovine? Da bi bili u WTO? Ma neka njih samo tamo negdje…
A što se tiče dobrog proizvoda; ta maksima (dobar proizvod je dobar proizvod…) se može shvatiti na više načina. Određeni su proizvodi bili super u svome vremenu ali danas ne vrijede ni pišljiva boba (što se tiče uporabne vrijednosti) npr. danas svaki sportski auto vozi bolje i troši manje od Shellby Cobre ili Mercedesa Gullwinga Doduše nije da bih imao išta protiv bilo kojega od to dvoje [smiley9] ali više iz estetskih razloga.
Pojelo mi post! Post vrati se [smiley8]
Shellby Cobre, Mercedesa Gullwinga jel su te legende imale dvostruke weber karburatore? Što se tiće tekučih sapuna ja samo mislim da su malo prerano izbačeni na tržište. Kvaliteta definitivno nije upitna. Posjeti onaj link pa vidi za što sve namjenjuju tekuči sapun. Nije loše. Samo malo u trgovinama ima brdo tekučih sapuna. Kako znati koji od njih zadovoljava nove norme o fosforu?Da se proizvode u HR to bi bilo poznato. Ovako svaki proizvod dobiva vodouporabnu dozvolu i niko ne mari za ekologiju dok god se puni državna blagajna.
Hajde da se maknemo malo od tih sapuna [smiley2] Evo priznajem ti da bi se imali čime prati [smiley2] Eh usput poslao sam mejl ekipi iz Saponije i još nisu odgovorili, neozbiljno u krajnju ruku. Ali ništa neobično, naše web stranice (pogotovo ove namijenjene unutarnjem uređenju) su čista katastrofa i vizualno i koncepcijski i informacijski (za razliku od talijanskih koje su samo očajne koncepcijski i informacijski [smiley2] ) No da se vratimo na temu. Bi li pomoglo da kažem bi se u svemu slagao s tobom kad bi živjeli državi od 300 mil. stanovnika i to, ako mogu birati, južno od Amazone [smiley11], ali ovako kad smo na repiću Balkana sa 4 mil ljudi, bez nafte, ovisni o turizmu, čini mi se da tu ne možemo ništa napraviti. Stoga, po mome, tu niti devalvacija ne bi uspjela. Nije da mi se sviđa ali je tako.
Nije dobar jak tečaj.. Argentinu je jak tečaj upropastilo. Mislim da jaka kuna paše samo bankarima (lupam napamet). No rijetko griješim sa osječajem 😉
Mislim da je Argentinu upropastila prevelika potrošnja države. Dakle deficit u budžetu, i to deficit van proračunskih fondova i lokalne samouprave.
He, to nekako poznato zvuči,ne?
Eto ti odgovor – 1 euro uskoro će biti 7 kuna. I to će onda biti tržišna vrijednost. A država intervenira da smanji rast kune – to je realnost. Vi ste iz nekog drugog vremena.
Eto ti odgovor – 1 euro uskoro će biti 7 kuna. I to će onda biti tržišna vrijednost. A država intervenira da smanji rast kune – to je realnost.
Hoće, samo zaboravljaš da je višak eura (manjak kuna) na tržištu posljedica neprestanog vanjskog zaduživanja i priljeva tih posuđenih deviza. I tako dug stalno raste, a tečaj pada; Ali to ne može u beskonaćnost. Jednog dana će puknut (argentinska priča), pa će tećaj vrtoglavo pasti i stabilizirat se na realnoj razini. (Tih 1eur=20kn je vrlo realno). Tek tada će biti moguće živjeti od rada (a ne od kredita) te postizati visoke stope rasta kao što to uspijeva u svim ostalim tranzicijskim zemljama.
…zaboravljaš da je višak eura (manjak kuna) na tržištu posljedica neprestanog vanjskog zaduživanja i priljeva tih posuđenih deviza. I tako dug stalno raste, a tečaj pada; Ali to ne može u beskonaćnost. Jednog dana će puknut (argentinska priča), pa će tećaj vrtoglavo pasti i stabilizirat se na realnoj razini. (Tih 1eur=20kn je vrlo realno). Tek tada će biti moguće živjeti od rada (a ne od kredita) te postizati visoke stope rasta kao što to uspijeva u svim ostalim tranzicijskim zemljama.
Ovo je vrlo jednostrano gledanje na pitanje tečaja. A i naširoko pozivani ‘argentinski slučaj’ nije nastao kao posljedica zaduživanja stanovništva već kao posljedica zaduživanja države.
Struktura hrvatskog duga je drugačija. Dug države iznosi oko 10 mlrd $ dug banaka oko 12 mlrd a ostalo je dug pravnih osoba. Hrvatska ima valutu de facto vezanu za euro a eurozona je ujedno naš najveći izvozni partner što kod Argentine nije bio slučaj (valuta vezana za USD a najveća izvozna tržišta Brazil, Meksiko, Čile su ušla u krizu). u Argentini je pred bankrot došlo do pada BDPa u roku 3 godine za 9% kod nas je došlo u zadnje 3 god. do povećanja BDPa od 14%.
Dug, bez obzira tko je nominalni nositelj, se uspijeva otplaćivati samo zahvaljujući jakoj kuni. Ali kuna je jaka ne zbog jakog gospodarstva, već zbog viška deviza kao poslijedice novog zaduživanja (+turizam). Danas je hrvatska visoko zadužena zemlja i vrlo brzo će kao posljedica toga poćeti rasti kamate, što će zaustavit zaduživanje i posljedično ponudu deviza. Tada će kuna pasti na realnu razinu.
Općenito ta naša tečajna politika me podsjeća na onog vozača koji vozi autocestom i čudi se zašto svi (SAD, Japan, Slovenija, Mađarska, Kina, itd.) voze suprotnim smjerom.
Evo u Trogiru 1 Eur = 6,3 Kn. [smiley2]
Jel se to može kupiti ili prodati?