Putem debitnih i kreditnih kartica izdanima u Hrvatskoj u ožujku su na domaćem tržištu obavljene transakcije vrijedne 6,3 milijarde kuna. Uz (jednokratno) plaćanje kupljene robe ili usluga to uključuje i tzv. ugovorna terećenja po kupnjama na obročne otplate i potrošačke kredite.

U odnosu na lanjski ožujak, kad su krenule i jače epidemiološke mjere, to je porast za gotovo milijardu kuna ili 18 posto.

Na razini cijeloga prvog kvartala vrijednost tih transakcija premašila je 17,1 milijardu kuna, što je 8,5% ili 1,35 milijardi više nego lani. Prema podacima HNB-a, u ožujku je zabilježen i veći godišnji rast prekograničnih kartičnih plaćanja. Platne kartice izdane u Hrvatskoj u lanjskom su ožujku iskorištene za transakcije kupnja robe i usluga te podizanja gotovog novca u inozemstvu ukupne vrijednosti 781 milijun kuna, a ove godine ožujska su “peglanja” kartica dosegnula 1,06 milijardi, odnosno čak 35% više.

No, uspoređuju li se kvartalni podaci, domaće su se kartice za inozemna plaćanja (i podizanja gotovine) ove godine “provlačile” manje nego lani; do kraja ožujka 2021. te su transakcije iznosile 2,9 milijardi kuna nasuprot lanjske tri milijarde. Taj pad (unatoč ožujskom porastu) nemalim dijelom zacijelo se može pripisati izostanku masovnih odlazaka na inozemna skijališta. Istodobno, još je izraženiji kvartalni pad iznosa transakcija prihvata inozemnih platnih kartica za kupnju robe i usluga preko prihvatnih uređaja, uključujući kupnje e-novcem. Lani su “stranci” na taj način obavili 1,1 milijardu kuna plaćanja prema Hrvatskoj, a ove godine 333 milijuna manje, iako se i tu u ožujku bilježi godišnji rast, i to za 37%, na 320 milijuna kuna.