Banke su s početkom ove godine građanima morale ponuditi paket besplatnih usluga za račun na koji njihov klijent prima redovita primanja. Taj paket uključuje prošireni set usluga bez naplate naknada, ali se ne aktivira automatski, već se mora podnijeti zahtjev banci za njegovo aktiviranje.

Uz otvaranje, vođenje i zatvaranja računa za plaćanje, on uključuje i usluge internetskog ili mobilnog bankarstva (u zadanom opsegu i prema odabiru banke), usluge koje omogućuju polaganje i podizanje gotovog novca (na šalteru ili na bankomatu), priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, redovito izdavanje debitne kartice i njezino korištenje te plaćanja debitnim karticama na fizičkim prodajnim mjestima.

Mobilno najmasovnije

Tema bankovnih naknada dugo je izazivala pažnju javnosti. Banke, dakako, u pravilu nisu sretne zakonskim zahvatima koji im izbijaju dio prihoda od naknada i provizija pa je razumljivo da su nastojale u konačnici izgubiti što manje, bilo amortiziranjem kroz cijene usluga izvan besplatnog paketa ili tako da se kod usluga unutar paketa u kojima im je ponuđen izbor odluče za manje raširenu opciju. Tako su, primjerice, u sferi digitalnog bankarstva u svoje pakete bez naknade uglavnom uvrstile internetsko, a ne mobilno bankarstvo koje je danas potrošačima najomiljeniji način poslovanja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječan korisnik lani je putem mobilnog bankarstva zadao 66 transakcija u vrijednosti 10.504 eura, dok je putem internetskog bankarstva izvršio prosječno šest transakcija vrijednih 2060 eura. Isto tako, u Hrvatskoj je broj korisnika m-bankarstva dosegnuo gotovo 2,5 milijuna ili oko 63 posto ukupnog broja stanovnika, a kod e-bankarstva ih je nešto više od 1,9 milijuna odnosno nešto manje od polovice.

HNB-ovi podaci kažu i da je mobilno bankarstvo činilo gotovo 93 posto elektroničkih naloga potrošača. Tim je kanalom zadano više od 162 milijuna nacionalnih kreditnih transfera, dok ih je e-bankarstvom bilo nešto više od 12 milijuna, a usporedbe radi, na šalterima banaka manje od 310 tisuća. Od ukupne vrijednosti transakacija, čak 26,4 milijarde eura ili 85 posto elektroničkih naloga građana zadano je putem m-bankarstva.

Pitanje komfora

Otkako se aktualizirala tema bankovnih naknada iz Hrvatske udruge banaka na čelu s Tamarom Perko višekratno su isticali kako razvoj i održavanje suvremenih digitalnih rješenja, poput mobilnih aplikacija i naprednih funkcionalnosti te sustava za automatsku obradu plaćanja, zahtijevaju značajna ulaganja. Stoga ne čudi što su se banke mahom odlučile za minimalno propisani opseg besplatnih usluga.

Koliko će im se zbog zakonskog omogućavanja šireg seta besplatnih usluga smanjiti prihodi od provizija i naknada, teško je reći, ali (ne)aktiviranje te opcije za dio korisnika komercijalnih paketa vjerojatno je i pitanje komfora. Osim zbog m-bankarstva koje ostaje u sferi usluga koje bi morali zasebno ugovoriti, to uključuje i druge funkcionalnosti i pogodnosti koje su im na raspolaganju u okviru postojeće ponude.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

U prvih devet mjeseci 2025. od provizija i naknada ukupno su (računajući i one od poslovanja s poduzećima i drugim sektorima) prihodovale nepunih 720 milijuna eura ili devet posto više nego lani, pri čemu se najveći dio odnosi na one za platni promet (234 milijuna) te prihode od naknada vezanih uz kreditne kartice (188 milijuna ili +5%). Usto, do kraja rujna na ime vođenja tekućih i žiro računa slilo im se nešto više od 80 milijuna eura naknada (+6%), a od onih za e-bankarstvo i m-bankarstvo 18 milijuna, jedan više nego lani.