Nakon sloma Alta banke, i u drugim bankama je gužva, a građani reagiraju nervozno, piše portal RTS-a. Slijedeći princip “sigurno je sigurno”, nakon sloma Alta banke, dio ljudi pohrlio je u druge banke kako bi podigli svoju ušteđevinu.

Iako nadležne institucije i ekonomski stručnjaci uvjeravaju da je bankarski sektor Srbije stabilan, dio štediša uplašen iskustvima iz 1990-ih je nepovjerljiv.

Loša komunikacija

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da “građanima i gospodarstvu potvrđuje da je bankarski sektor Republike Srbije stabilan, dobro kapitaliziran i visoko likvidan te da postoje svi potrebni institucionalni, financijski i regulatorni mehanizmi za obranu njegove stabilnosti”.

Osigurani depoziti su zaštićeni, a stabilnost dinara bit će očuvana, priopćila je NBS, dodajući da je odluka o oduzimanju dozvole za rad Alta banci a.d. Beograd donesena radi zaštite interesa njezinih deponenata i vjerovnika. Središnja banka je, međutim, i sama izložena kritikama zbog očitih propusta u kontroli Alta banke.

Vladimir Vasić, bivši glavni tajnik Udruženja banaka Srbije, za RTS je rekao da je slučaj Alta banke poljuljao povjerenje građana i kod nekih izazvao strah, ali da je bankarski sustav stabilan. Kritizirao je nedostatak komunikacije u ovom slučaju. “Nije slučajno da će klijentima Alta banke biti vraćeno 50 tisuća eura. Malo je onih koji imaju više novca na računima. Ako usporedimo, štednja u bankama iznosi oko 18 milijardi eura, a nas je oko šest milijuna, što je u prosjeku oko tri tisuće eura štednje po stanovniku”, ističe Vasić.

Podsjetio je da je banka, kada građani u njoj štede, dužna izdvojiti sredstva u fond koji služi kao osiguranje u situacijama poput one s Alta bankom. Zato je nužno da Agencija za osiguranje depozita i Narodna banka Srbije objasne postupak i smire tenzije na tržištu. “Vrlo je važno da se ljudi iz tih institucija osobno jave i kažu da postoji sustav i način da se prevlada ova situacija. Povjerenje je ključno, a komunikacija je vrlo važna. Sustav je stabilan”, zaključuje Vasić.

Mališa Đukić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, procijenio je da će se prije ili kasnije negativne posljedice stečaja Alta banke preliti na proračune lokalnih samouprava, a zatim i na državni proračun. U intervjuu za Biznis.rs, Đukić je rekao da je činjenica da su brojna javna poduzeća, korisnici proračunskog novca i komunalna poduzeća na raznim razinama u državi imala otvorene račune u toj banci preko kojih su obavljali poslovanje i plaćanja, a sada je sav taj novac – zamrznut.

Dugoročni troškovi

Cijena automobila samo je početak: Što sve treba uzeti u obzir prije kupnje?

energetsko planiranje

Dulja sezona donosi veće račune: kako hoteli mogu bolje upravljati energijom?

“Veliki broj javnih poduzeća, a zatim i javnih komunalnih poduzeća, dijelom i jedinica lokalne samouprave, imali su – odnosno imaju – otvorene račune u toj banci koja je izgubila dozvolu za rad, što zapravo znači da tim novcem ne mogu raspolagati”, navodi.

Problem likvidnosti

Đukić podsjeća da je financijska situacija u lokalnim samoupravama, javnim komunalnim poduzećima i javnim poduzećima teška, a u nekima i neodrživa. Sada, uz sve to, tu je i nemogućnost korištenja dijela tog novca koji je prošao preko računa Alta banke, a to je svakako udar na likvidnost svih tih pravnih subjekata.

“Ako pogledate proračune lokalnih samouprava, tj. gradova, svakog grada, jedino je pitanje u kojoj mjeri ovisi o transferu novca iz državnog proračuna. Rijetki su slučajevi da netko od njih posluje održivo u smislu da kroz prihode koje ostvaruje naplatom i pružanjem svojih usluga uspijeva pokriti sve troškove. Obično općina pomaže javnim komunalnim poduzećima kroz neke transfere, tj. subvencije”, kaže.