Kratkoročne prognoze gospodarskog rasta i inflacije u EU više-manje su realne, ali fiskalni rizici rastu, a usklađenost s pravilima Unije u srednjoročnom razdoblju je prilično neizvjesna, zaključna je ocjena najnovijeg izvješća Mreže neovisnih fiskalnih institucija država članica, dio koje je i Povjerenstvo za fiskalnu politiku RH na čelu sa Sandrom Krtalić.

Posebno zabrinjavajućim ističe se to što su nacionalni fiskalni odbori najpesimističniji upravo u pogledu novog ključnog pokazatelja, a to je putanja rasta neto rashoda: manje od 40 posto ih vjeruje da će njihove zemlje u 2025. ispoštovati zadani put.

Višestrani pritisci

Ovu godinu u toj asocijaciji vide ključnom za europsku fiskalnu politiku jer, s jedne strane, novi okvir za gospodarsko upravljanje nastoji ojačati održivost duga, a istodobno se povećavaju novi rizici za javne proračune – od geopolitičke nestabilnosti i izdataka za obranu do zelene tranzicije ili starenja stanovništva.

Kad je riječ o ostalim fiskalnim pravilima, u izvješću se navodi kako je poznato da devet zemalja u 2025. premašuje prag deficita od tri posto BDP-a, a u 13 ih je razina javnog duga iznad 60 posto. Srednjoročne prognoze u tom pogledu, pak, ne pokazuju znatna poboljšanja.

Unutar okvira smo, ali…

Hrvatska prema razinama deficita i udjela duga u BDP-u je unutar granica, ali nedavno objavljeni petomjesečni podaci o ostvarenim prihodima (s rastom od 1%) i rashodima središnjeg proračuna (+11,5%) potaknuli su domaće analitičare na upozorenja o pogoršanju proračunske slike.

Ministar financija Marko Primorac obrazložio je neka od značajnijih odstupanja dinamike prihoda (ponajprije PDV-a i sredstava iz EU) u odnosu na planske veličine za 2025. knjigovodstveno-tehničkim i metodološkim razlozima. Ukratko, ne događa ništa neočekivano, kaže, a Vlada ostaje pri svojim projekcijama o deficitu opće države od 2,9 posto BDP-a, kao i nastavku silazne putanje udjela javnog duga.

Prema Europskom fiskalnom monitoru, doduše, Hrvatska je u slučaju projekcija deficita u skupini zemalja za koje se njihovo ostvarenje ne čini baš vjerojatnim. Isto tako, prema predviđenom rastu BDP-a i ove je godine pri vrhu EU ljestvice (veće projicirane stope su samo za Maltu i Irsku), ali u izvješću se izražava sumnja da će rast premašiti tri posto.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija