Rast cijena energije i hrane u pandemijom uzdrmanoj svjetskoj ekonomiji generirao je inflaciju u razmjerima kakvi odavno nisu viđeni. U Hrvatskoj je do sada zabilježena stopa od 3,8 posto. I još je uvijek neizvjesno hoće li se taj balon iduće godine ispuhati, a stanje vratiti u normalu jednom kada se lanci opskrbe potpuno obnove, a cijene prestanu rasti. Ili nas čeka galopirajuća inflacija kakvu smo iskusili u prvoj polovini devedesetih, kada je novac na mjesečnoj bazi gubio 30 posto svoje vrijednosti.

Prof. dr. Ljubo Jurčić, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomista, otkrio je kako se pripremiti za crni scenarij, u što uložiti novac kako on ne bi izgubio na vrijednosti i kako se najbolje zaštititi od frontalnog sudara s inflacijom.

“Najbolje je ulagati u realne stvari, što su naši građani naučili tijekom zadnje krize, kada su 2009. i 2010. izgubili velike svote jer su ulagali na burzi. Tada su shvatili da se ne isplati ulagati u ‘papire’, nego u nekretnine, jer njihova vrijednost zbog krize može nešto pasti, ali se i brzo vrati. Zato se sada ponašaju kao da slijede upute iz udžbenika ekonomije: ne stavljaju sva jaja u istu košaru. I ulažu u kupnju nekretnina svjesni da one čuvaju vrijednost i u situaciji inflacije”, ističe Jurčić za Slobodnu Dalmaciju.

Bez novca nakon jednog poziva

Budite na oprezu: Samo jedan poziv mogao bi isprazniti bankovni račun

Presudila joj pohlepa

Zbog ovoga bankari sa zebnjom čekaju Novu godinu

Tu, međutim, postoji jedan važan uvjet.

Nužno je kupiti nekretninu koja se, ako stvari krenu po zlu, i zatreba gotovina, brzo može prodati.

“Nekretnina mora biti likvidna. Ako se kupuje nešto jeftino, a sutra se vrlo teško može prodati, onda to nije dobar posao. Nekretnina se mora moći brzo pretvoriti u novac”, naglašava Jurčić.

Građani koji imaju manju ušteđevinu – neki novac sa strane koji im osigurava tekuću sigurnost, ali ne i kupnju dodatne nekretnine – orijentirat će se, ističe naš sugovornik, na stvaranje zaliha.

“Ljudi na selu su naučili da, kada izbije kriza, oni naprave zalihe brašna, šećera, ulja, nabave škrinju, ubace unutra svinjske polovice i inflacija im u idućih šest mjeseci ili godinu dana ništa ne može. To se u ekonomiji zove povremena potrošnja. Zalihe im pomognu da ne osjete krizu, dok se situacija s inflacijom ne smiri”, navodi ovaj makroekonomist. U krizi koja bi trajala dulje vremena nije naodmet, naglašava on, u vrtu ili na polju zasaditi povrće za vlastite potrebe.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”