Europska investicijska banka (EIB), sa sjedištem u Luxembourgu, ključna je financijska poluga Europske unije i ujedno najveća multilateralna razvojna banka na svijetu. Osnovana je još 1958. godine Rimskim ugovorom s misijom da kroz dugoročno financiranje, jamstva i savjetodavne usluge podupire projekte koji su u skladu s ciljevima Unije. U vlasništvu je svih 27 država članica, uključujući i Hrvatsku, a svaka država sudjeluje u kapitalu banke razmjerno snazi svog gospodarstva. Iako je po svojoj prirodi neprofitna organizacija, njezina bilanca i utjecaj su golemi, a od osnutka je uložila više od bilijun eura u desetke tisuća projekata diljem svijeta, od čega se oko 90 posto odnosi na projekte unutar EU.

Nova funkcija

Ministar Primorac napušta Vladu

Ono što EIB čini jedinstvenom jest njezin model financiranja. Za razliku od drugih institucija EU, ona ne crpi sredstva iz zajedničkog europskog proračuna, što znači da ne ovisi o novcu poreznih obveznika. Umjesto toga, EIB posuđuje novac na međunarodnim tržištima kapitala izdavanjem vlastitih obveznica. Zahvaljujući besprijekornom kreditnom rejtingu AAA, koji joj dodjeljuju sve tri vodeće svjetske agencije, banka može dobiti sredstva po iznimno povoljnim kamatnim stopama. Tu financijsku prednost zatim prenosi na svoje klijente, financirajući projekte od ključne važnosti za europsko gospodarstvo, poput razvoja infrastrukture, potpore malim i srednjim poduzećima te, sve više, zelene tranzicije. Zbog snažnog fokusa na održivost, EIB je stekla nadimak “Klimatska banka EU” te planira do 2030. godine uložiti bilijun eura u klimatske projekte.

Upravljačku strukturu banke čine tri glavna tijela. Na vrhu je Vijeće guvernera, koje se sastoji od ministara financija svih država članica i koje donosi ključne strateške smjernice, poput politike kreditiranja. Zanimljivo je da guverneri za svoj rad u EIB-u ne primaju nikakvu naknadu jer se to smatra dijelom njihovih ministarskih dužnosti. Ispod njih je Vijeće direktora, koje odobrava konkretne zajmove i zaduživanja. Članovi ovog vijeća primaju mjesečnu naknadu od 1.000 eura, neovisno o broju sastanaka održanih u tom mjesecu, a banka im pokriva putne troškove i smještaj. Ključno izvršno tijelo je Upravljački odbor, koji vodi svakodnevno poslovanje banke, a sastoji se od predsjednika i osam potpredsjednika. Upravo su njihova primanja predmet najvećeg interesa javnosti.

Plaće čelnika EIB-a nisu proizvoljne, već su čvrsto vezane uz primanja najviših dužnosnika Europske komisije, prema pravilu koje je usvojeno još davne 1958. godine. Predsjednica EIB-a, trenutno Nadia Calviño, prima identičnu osnovnu mjesečnu plaću kao i predsjednica Europske komisije, što se kreće u rasponu od 31.000 do 33.000 eura. Na godišnjoj razini, to iznosi između 380.000 i 400.000 eura osnovne plaće. Slično pravilo vrijedi i za potpredsjednike, čije su plaće izjednačene s onima potpredsjednika Komisije te iznose otprilike od 28.000 do 30.000 eura mjesečno. Važno je naglasiti da, za razliku od čelnika u privatnom bankarskom sektoru, predsjednik i potpredsjednici EIB-a ne primaju nikakve bonuse, iako im pripadaju određeni dodaci, poput naknade za stanovanje i reprezentaciju.