Hrvatska vlada nedavno je donijela niz izmjena mirovinskog sustava s ciljem poboljšanja položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. Promjene obuhvaćaju prilagodbe uvjeta prijevremenog umirovljenja, mogućnost rada uz primanje dijela mirovine, povećanje pojedinih naknada te izmjene u načinu valorizacije mirovina.

Najvažnije novosti uključuju ukidanje penalizacije prijevremenog umirovljenja nakon 70. godine života, mogućnost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 % mirovine, blago povećanje invalidskih mirovina te šire priznavanje mirovinskog staža za skrb o djeci i njegu. Uvodi se i godišnji dodatak na mirovinu, koji je primilo više od 1,2 milijuna korisnika.

Pad vrijednosti mirovina

Prema najnovijim podacima Vlade RH, prosječna sveukupna mirovina povećana je za više od 90 % i prelazi iznos od 700 eura, dok je cilj dosegnuti 800 eura do kraja mandata 2028. godine. Unatoč porastu tog iznosa, financijski stručnjaci upozoravaju da državna mirovina dugoročno neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda.

“Demografski trendovi i sve veći pritisak na javne financije dugoročno nagrizaju vrijednost mirovina. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjio se s oko 48 % u 2013. na 45,6 % u 2023., unatoč povremenim kratkoročnim korekcijama. Istodobno, rashodi državnog proračuna za mirovine kontinuirano rastu i dodatno opterećuju sam sustav. Iako se trenutačno provode određene izmjene, one su uglavnom kozmetičke, dok temeljni strukturni problemi mirovinskog sustava ostaju neriješeni. Oni koji žele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme početi planirati i štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka”, ističe Emilio Gučec, analitičar u Finaxu.

Naime, dugoročna i sustavna štednja tijekom radnog vijeka ključna je za stabilnost u starosti, a čak i manji, redoviti iznosi mogu značajno doprinijeti financijskoj sigurnosti kroz desetljeća.

Stanovnicima Hrvatske na raspolaganju je nekoliko opcija štednje, no građani i dalje – prema podacima Hrvatske narodne banke iz zadnjeg tromjesečja 2025. na bankovnim računima, unatoč niskim prinosima, drže više od 50 milijardi eura, što je između ostalog pokazatelj i njihove nesklonost rizicima.

Učinak složene kamate

S druge pak strane, redovito ulaganje, osobito u dugoročne i široko diverzificirane instrumente poput ETF-ova, omogućuje raspodjelu rizika kroz vrijeme i maksimalno iskorištavanje učinka složene kamate. Čak i relativno mali, ali redoviti iznosi mogu tijekom desetljeća značajno povećati financijsku sigurnost u starosti.

Primjerice, redovitim mjesečnim ulaganjem od 200 eura u ETF-ove, uz prosječni godišnji prinos od 8 %, nakon 30 godina moguće je akumulirati više od 280 tisuća eura, što u današnjim cijenama iznosi približno 150 tisuća eura.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

„Ako pretpostavimo da ćemo u mirovini provesti oko 20 godina, redovito doživotno ulaganje moglo bi povećati mjesečna primanja za oko 1400 eura u obliku rente, odnosno približno 780 eura u današnjim cijenama“, pojašnjava Gučec.

Raniji početak štednje donosi veći učinak složene kamate, što znači da čak i simbolična ulaganja u ranoj fazi života mogu dugoročno osigurati dodatnu financijsku stabilnost. Upravo zato mirovinu treba financijski planirati tijekom cijelog radno aktivnog života. Iako državne mjere predstavljaju određeni pomak na bolje, dugoročna sigurnost u starosti ipak uvelike ovisi o individualnoj pripremi i osobnoj odgovornosti građana.