Miljan Ždrale od početka godine obnaša dužnost regionalnog direktora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za srednju Europu, a na dužnost je stupio 1. siječnja 2025. Ždrale “pokriva” Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju pa je logično njegovo sudjelovanje na ovogodišnjem Zagreb Financijskom Forumu u ulozi jednog od ključnih govornika.

Na početku svog izlaganja posebno je istaknuo činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo među najboljima u srednjoj i istočnoj Europi, s rastom BDP-a koji nadmašuje mnoge regionalne konkurente i ulaganjima koja su sada znatno iznad razine prije pandemije.

Snažno gospodarstvo

Naglasio je snažan razvoj poduzetništva u Hrvatskoj od 2019. godine. Posebno se to odnosi na živost u ICT sektoru koji je uz građevinski sektor postao najvažniji generator bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj. Naravno, oba sektora pate i od zajedničkog problema – nedostatka kvalitetne radna snage zbog odljeva velikog broja radnika izvan zemlje. Posebno je podvukao kako se ponekad pogrešno percipira Hrvatsku kao zemlju isključivo turističkih ljepota.

“Hrvatska je doista jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija i posljednjih godina podosta se investiralo u podizanje kvalitete sadržaja. No, Hrvatska je i mnogo više od toga, tu ima puno i drugih dragulja koje bi trebalo njegovati i dalje razvijati. Ovdje nije riječ samo o investicijski atraktivnoj ekonomiji – njezino je gospodarstvo snažno, otporno i diversificirano”, rekao je Ždrale.

Posebno je ponosan na projekt regionalne integracije tržišta kapitala kojim će se upravljati iz Zagreba. “Imamo gotovo 200 milijuna eura transakcija na tržištu kapitala, što državnih obveznica, ali i drugih vrijednosnih papira pa i dionica i iznimno smo zadovoljni što je Zagrebačka burza ove godine živnula u svakom pogledu, pa i pogledu novih izdanja odnosno javnih ponuda dionica”, rekao je Ždrale.

I dalje se fokusiraju na privatni sektor, s posebnim naglaskom na ulaganje u obnovljive izvore energije i infrastrukturu te na podršku malim i srednjim poduzećima koja čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. Ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj do kraja 2024. godine dosegnula su gotovo pet milijardi eura, financirano je oko 260 projekata javnog i privatnog sektora, pri čemu se oko 70 posto vrijednosti ukupnog portfelja odnosi na privatni sektor.

Zelene investicije

U 2024. godini EBRD je uložio više od 275 milijuna eura u projekte u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na zelene investicije. “Naš osnovni cilj je ulagati u sektore koji stvaraju dugoročne pozitivne ekonomske učinke. Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan te mi svoju ulogu vidimo kao komplementarnu tome. Zajedno s bankama podržavamo tvrtke koje planiraju rast, osobito kroz konsolidaciju sektora u kojima su aktivne, vertikalnu ili horizontalnu integraciju, kao i geografsku ekspanziju. EBRD je prošle godine u javnoj nabavi imao projekte vrijednosti oko 2,2 milijarde eura, njih oko 250, a u svim tim projektima hrvatska poduzeća su mogla participirati – kao izvođači radova, investitori, konzultanti ili dobavljači roba ili usluga”, govori.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Jedna od ključnih tema ostaje kvalitetnije korporativno upravljanje hrvatskim javnim poduzećima, a Ždrale i ovdje vidi pozitivne pomake. “Svakako vidim značajne iskorake, osobito u području poslovnog upravljanja u javnim poduzećima. EBRD je, u suradnji s državnim institucijama, bio dugogodišnji partner u provedbi projekta usmjerenog na jačanje korporativnog upravljanja u javnim poduzećima.

Drago nam je vidjeti da su relevantne institucije nastavile s napretkom na ovom području, posebno u kontekstu priprema za pristupanje Hrvatske OECD-u. U sklopu pripremnih aktivnosti za pristupanje OECD-u Vlada RH je odradila veliki posao na unaprjeđenjima upravljanja portfeljem javnih poduzeća i njihovog korporativnog upravljanja, a EBRD je i dalje spreman biti partner u pripremi i realizaciji takvih aktivnosti. Što se tiče konkretnih projekata s poduzećima u javnom sektoru, naš fokus i dalje ostaju prometna, energetska i komunalna infrastruktura”, ističe Ždrale.

Buduće izazove za Hrvatsku podijelio je u četiri skupine: geopolitičke i regionalne sigurnosne rizike, šokove cijena energenata, daljnje trgovinske neizvjesnosti te volatilnosti na financijskim tržištima. No, u barem prve dvije skupine, osim izazova, vidi i priliku. Hrvatska bi mogla značajno profitirati od svoje geografske, posebno geoprometne lokacije.

“EBRD prepoznaje važnost razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, što je u skladu s našom infrastrukturnom sektorskom strategijom, koja stavlja naglasak na održive, učinkovite i dobro upravljane infrastrukturne mreže. U Hrvatskoj smo podržali niz projekata koji doprinose kvalitetnijem prometnom sektoru, osobito kroz unaprjeđenje energetske učinkovitosti i održivosti”, rekao je Ždrale. Što se energetike tiče, važnost LNG terminala mogla bi se dodatno pojačati u godinama pred nama. Novi modul za uplinjavanje, koji je radi povećanja kapaciteta ugrađen na plutajući LNG terminal, tj. brod LNG Croatia, u testnom je radu i podešavat će se još nekoliko tjedana.

Ugradnjom novog modula, koji je proizvela tvrtka Wartsila Gas Solution, maksimalni kapacitet LNG terminala povećan je s 3,1 na 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu, što će, očekuje se, povećati pouzdanost i sigurnost opskrbe prirodnim plinom Hrvatske i drugih država središnje i jugoistočne Europe. Korištenje dodatnih kapaciteta povećavat će se postupno, s razvojem transportnog sustava i izgradnjom novih kapaciteta plinovoda.

Rizici, ali i prilike

Naravno, u svemu valja voditi računa o realnim nesigurnostima ekonomske politike koje su u slučaju najvažnijih igrača poput SAD-a, Kine i Njemačke ne iznimno visokoj razini pa se to neizbježno u određenoj mjeri prelijeva i na Hrvatsku. Strategija EBRD-a za Hrvatsku usmjerena je na ubrzanje zelene tranzicije gospodarstva, usklađivanje s Pariškim sporazumom te otključavanje investicijskog potencijala.

“Svjesni smo da i dalje postoje određeni izazovi, no istodobno vidimo i pozitivne inicijative te otvorenost relevantnih institucija za unaprjeđenja. Naša predanost podršci projektima očituje se kroz financiranje solarnih elektrana i vjetroelektrana u posljednjih nekoliko godina, koristeći PPA modele i tržišne strukture”, zaključio je Ždrale.