Inflacija u Europskoj uniji usporila je u lipnju, nakon izraženog rasta tijekom proljetnih mjeseci, pokazuju u petak objavljeni podaci Eurostata.

Godišnja stopa inflacije u EU, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u lipnju 2,9 posto. Time je osjetno smanjena u odnosu na svibanj, kada je dosegnula 3,3 posto, najvišu razinu od prosinca 2023. godine.

Najviše i najniže stope

U eurozoni su potrošačke cijene u lipnju porasle za 2,8 posto na godišnjoj razini, čime je potvrđena preliminarna procjena. Pritom su cijene energije porasle za 8,5 posto, nešto blaže nego što su pokazivale prijašnje procjene, dok su cijene hrane, alkohola i duhana zabilježile malo izraženiji rast, od 1,6 posto.

Usporavanje inflacije na početku ljeta uslijedilo je nakon tromjesečnog razdoblja ubrzanja, koje se podudarilo s rastom cijena energije potaknutim ratom u Iranu i blokadom Hormuškog tjesnaca. U takvim je okolnostima inflacija u Europskoj uniji ubrzala u ožujku na 2,8 posto, s 2,1 posto u veljači, da bi u travnju dodatno porasla na 3,2 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u lipnju blago pale, za 0,1 posto, što je prvi pad od početka godine.

Najvišu godišnju stopu inflacije u lipnju bilježila je Rumunjska, od 9,2 posto. Slijede Litva i Bugarska s 5,4 odnosno 5,2 posto. Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu, s godišnjim rastom cijena od 4,2 posto, što je ipak usporavanje u odnosu na svibanjskih 4,9 posto. Blizu Hrvatske bio je Cipar, s inflacijom od 4,1 posto. Najniže stope inflacije zabilježene su u Švedskoj i Češkoj, koje nisu članice eurozone, gdje su cijene porasle za 1,0 odnosno 1,1 posto.

Uslužni sektor

Prema detaljnijim podacima Eurostata, temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostaje relativno postojana, što upućuje na i dalje prisutne cjenovne pritiske u uslužnom sektoru. Ujedno se bilježi postupno slabljenje energetskog impulsa koji je dominirao početkom godine, dok doprinos cijena hrane ostaje umjeren.

Eurostat to slabljenje objašnjava padom cijena sirove nafte i stabilizacijom tržišta plina i električne energije. Također se ističe kako razlike među državama članicama i dalje ostaju izražene, što odražava različite strukture potrošnje i brzinu prijenosa troškovnih šokova u nacionalna gospodarstva.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe