Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, čime je Hrvatska zabilježila četvrti najveći rast među članicama Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Veći rast zabilježen je samo u Rumunjskoj, 10,5 posto, Bugarskoj, 10,4 posto, te Malti, 9,4 posto. Iza Hrvatske slijedi Litva s rastom od 8,4 posto.

Usporedbe

‘Hrvatska bolje od Slovenije priprema infrastrukturne projekte’

Na razini cijele Europske unije prihodi od poreza i doprinosa povećani su 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, na 7.686 milijardi eura.

Pritom rast prihoda ne znači da su porezne stope u Hrvatskoj povećane za 9,3 posto. Na iznos koji država prikupi utječu, među ostalim, rast plaća i zaposlenosti, osobne potrošnje, gospodarske aktivnosti i cijena.

Najviše rasli socijalni doprinosi

Podaci Državnog zavoda za statistiku dodatno pokazuju što je u Hrvatskoj najviše pridonijelo rastu.

Prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2025. dosegnuli su 11,36 milijardi eura i bili 15,4 posto veći nego godinu prije.

Od poreza na proizvodnju i uvoz prikupljeno je 17,82 milijarde eura, 8,1 posto više nego 2024., dok su prihodi od poreza na dohodak, dobit i imovinu porasli 7,8 posto, na 7,29 milijardi eura.

Ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa rasli su u svim članicama EU-a.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

Hrvatska druga u EU po udjelu neizravnih poreza

Hrvatska se posebno izdvaja po strukturi poreznih prihoda.

Porezi na proizvodnju i uvoz u 2025. iznosili su 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji. Viši je zabilježen samo u Švedskoj, 20,8 posto.

Prosjek EU-a iznosio je 12,9 posto BDP-a.

U tu skupinu ulaze neizravni porezi poput PDV-a i trošarina, ali i drugi porezi povezani s proizvodnjom i uvozom.

Istodobno je Hrvatska pri dnu Unije kada je riječ o prihodima od poreza na dohodak, dobit i imovinu. Oni su iznosili 7,8 posto BDP-a, u usporedbi s europskim prosjekom od 13,2 posto.

Manji udio imale su samo Rumunjska, Bugarska i Mađarska.

Podaci tako pokazuju da se hrvatski porezni sustav u znatno većoj mjeri od europskog prosjeka oslanja na neizravno oporezivanje.

Hrvatska ipak ispod prosjeka EU-a po ukupnom poreznom opterećenju

Visok rast prihoda i velik udio neizravnih poreza ne znače da je Hrvatska među zemljama s najvećim ukupnim poreznim opterećenjem.

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj iznosili su oko 38,9 posto BDP-a, dok je prosjek Europske unije bio 40,7 posto.

Na razini EU-a taj je udio porastao s 40,2 posto u 2024. na 40,7 posto u 2025., a u eurozoni s 40,7 na 41,3 posto.

Najviši omjer poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u imala je Francuska, 46 posto, a slijede Belgija s 44,7 posto, Danska s 44,3 posto i Austrija s 43,9 posto.

Najniži je zabilježen u Irskoj, 22,7 posto, Rumunjskoj, 29,3 posto, Malti, 30,3 posto, te Bugarskoj, 30,6 posto.