Hrvatska je za razdoblje 2021.-2027. primila 25 milijardi eura europskih sredstava, dok je Slovenija primila 5,8 milijardi eura, kaže građevinski inženjer Marjan Pipenbaher.
On vidi razliku u načinu na koji zemlje pripremaju velike infrastrukturne projekte i koliko brzo ih počinju provoditi nakon donošenja odluke.
Prema njegovom iskustvu, Hrvatska ima unaprijed pripremljene projekte, tako da ih može brže pokrenuti nakon što se donese odluka.
Hrvati energičniji
Važna je i politička podrška, koordinacija postupaka i sposobnost da se osigura da se projekti ne zaustavljaju na svakoj prepreci. “Kad se odluče, provode projekt”, rekao je za portal Podjetna Slovenija Pipenbaher, koji je sudjelovao i u izgradnji Pelješkog mosta.
Usporedba ukupnih iznosa ne govori koliko je sredstava svaka zemlja zapravo povukla niti koliko ih je učinkovito potrošila. Međutim, postavlja se pitanje ima li Slovenija dovoljno dobro pripremljene projekte da bi dostupna europska sredstva mogla pravovremeno pretvoriti u infrastrukturu?, pita se.
Priprema projekta važna je i za slovenske građevinske tvrtke koje žele osvojiti poslove na inozemnim tržištima. Pipenbaher procjenjuje da tvrtke s odgovarajućim referencama, tehnološkim znanjem i financijskom snagom imaju priliku za veći međunarodni doseg. Kao primjer navodi Kolektor, koji je, po njegovom mišljenju, svojim iskustvom u izgradnji drugog kolosijeka pruge Divača-Koper stekao reference za sudjelovanje na velikim međunarodnim natječajima. Pipenbaher također ističe važnost ekonomski održivih ugovora.
U međunarodnim projektima, slovenske tvrtke moraju, osim tehničkih mogućnosti, uzeti u obzir troškove i rizike te osigurati da im posao omogućuje postizanje visokokvalitetne izvedbe i odgovarajućeg povrata.
Slovenija ima tvrtke koje mogu sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima. Međutim, za njihovu konkurentnost važne su i lokalne reference, pravovremena priprema investicija i sposobnost pretvaranja europskih sredstava u održive projekte.
Rast građevine
Slovenski građevinski sektor ove je godine ubrzao tempo. U sedam mjeseci realna vrijednost završenih građevinskih radova bila je 21,4 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Prije samo godinu dana, Statistički ured Republike Slovenije izmjerio je rast od jedva 0,9 posto za isto razdoblje. U jednoj godini tako sektor je iz praktične stagnacije prešao u jedno od najbrže rastućih u posljednjih nekoliko godina.
Istovremeno, gradnja postaje znatno skuplja. Troškovi izgradnje novih stambenih objekata u drugom tromjesečju ove godine bili su 6,1 posto veći nego godinu ranije, a samo od početka godine skočili su za 6,3 posto. Troškovi rada rastu najbrže, poskupjevši za 7,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Statističari također ponovno bilježe značajan porast cijena građevinskog materijala, koje su u odnosu na prethodnu godinu bili skuplje za 4,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu