Kad bismo trebali opisati 2025. godinu za hrvatske obvezne mirovinske fondove jednom riječju to bi sigurno bila – volatilnost. Mirovinski sustav, koji se do nedavno činio gotovo predvidljiv, kao pouzdani automobil kojim vozite prema mirovini, pokazao je kako tržišta mogu biti nepredvidiva čak i kada se čini da znamo što će se dogoditi.

Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuju dramatičnu priču. Nije to samo brojka od 15,99 posto prinosa koju je ostvario Mirex A – najliberalnija dionička kategorija fondova. Važnije je što se dogodilo tijekom godine. U ožujku su ti fondovi bili na samo deset posto prinosa. U listopadu su dosezali 16,75 posto. Do kraja godine smirili su se na 15,99 posto. To nije slučajnost. To je tržišni ciklus u stvarnom vremenu, bilježen mjesec za mjesecom kako su brojevi padali i rastali s promjenama u globalnim gospodarskim uvjetima.

Tri fonda, tri različite priče

Očekivanja su bila jasna: dionički fondovi trebali bi donositi veće prinose s većim rizikom. Logika je trebala biti kategorizacijska: A za odvažne, B za umjerene, C za konzervativne. Prošla godina je pokazala da je stvarnost malo kompleksnija.

Kategorija A nije razočarala. S konačnim prinosom od 15,99 posto, nadmašila je 2024. (13,27 posto prinosa) za impresivnih 2,72 postotna boda. Tijekom godine, prosječan godišnji prinos koji je vidljiv u mjesečnim izvještajima Hanfe iznosio je 14,49 posto, što znači da su tržišta prema kraju godine pojačala dioničke pozicije nakon nekoliko mjeseci nesigurnosti.

Kategorija B je pak pokazala suprotno gibanje. Počela je s 10,97 posto u siječnju i završila s 8,83 posto u prosincu, što je pad od 2,14 postotna boda tijekom godine. To ju je spustilo ispod 2024. kada je ostvarila 9,68 posto prinosa. Ipak, prosječan godišnji prinos od 8,83 posto nije loš, posebno u kontekstu što se radi o mješovitoj kategoriji s više obveznica nego dionica.

Kategorija C je bila baukova priča iz 2025. Konzervativna kategorija, usmjerena na obveznice i novčana tržišta, padala je kontinuirano tijekom cijele godine. Počela je s 3,56 posto u siječnju i završila godinu sa samo 2,08 posto, što govori o padu od 1,48 postotnih bodova. Što je važnije, nalazi se ispod performansi 2024. godine kada je ostvarila 3,55 posto prinosa. Iza ovih brojeva krije se važna gospodarska poruka. Kategorija C padala je jer su kamatne stope ostale visoke, a obvezničko tržište je bilo pod pritiskom.

Kada su središnje banke tvrde prema inflaciji, a kamate visoke, nove obveznice s višim prinosima postaju privlačne, ali postojeće obveznice u portfelju gube na vrijednosti. To je osnovna matematika financija, i portfolio menadžeri mirovinskih fondova to su znali tijekom planiranja svojih strategija. Za dioničke fondove priča je pak drugačija. Iako je ožujak bio strašan, tehnološke dionice i druge dionice s rastućim potencijalom u drugoj polovici godine vratile su se u milost investitora. Tržišta su se vratila, i oni koji su sačuvali živce tijekom ožujskog pada bili su nagrađeni prema kraju godine. Što to znači za ljude kojima se novac nalazi u tim fondovima? Prvo, dobra vijest: svi fondovi su ostvarili pozitivne prinose. Nije bilo gubitaka.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Drugo, pokazuje važnost izbora – ako ste u kategoriji A završili ste s 15,99 posto. Ako ste prebacili novac u kategoriju C iz straha, dobili ste samo 2,08 posto. Riječ je naravno o prosječnim vrijednostima, dok konkretni prinos ovisi o izvedbi fonda čiji ste član. Također na temelju mjesečnih izvješća za 2025. analizirali smo nominalne prinose fondova svih četiriju mirovinskih društava. U dioničkoj kategoriji A, PBZ CO je ostvario 18,1 posto prinosa, dok je Raiffeisen ostvario znatno nižih 8,6 posto. AZ je bio drugi s 14,71 posto prinosa, a Erste Plavi treći s 12,61 posto. U mješovitoj kategoriji B razlike bile su manje, ali i dalje značajne. Erste Plavi je vodio s 10,44 posto, PBZ CO s 10,23 posto, AZ sa 7,85 posto, a Raiffeisen s 4,09 posto.

Čak i u konzervativnoj kategoriji C, gdje su razlike najmanje, postojale su: PBZ CO je vodio s 2,51 posto, AZ je bio drugi s 2,01 posto, Erste Plavi treći s 1,78 posto, a Raiffeisen s 1,38 posto prinosa. Napominjemo da je riječ o prikazanim prosječnim vrijednostima prinosa koje je HANFA objavljivala tijekom 2025. To nisu kumulativni prinosi već pokazatelji kako se prinosi kretali po mjesecima tijekom godine, ali pokazuju da podjela hrvatskog mirovinskog sustava na tri kategorije nije samo teorijska. Fondovi se stvarno ponašaju različito, s različitim rizicima i prinosima, ovisno o vašoj životnoj dobi osiguranika, toleranciji na rizik, ali i o upravljačkoj sposobnosti menadžera fondova.

Ulaganja svih OMF-ova u obveznice na kraju 2025. iznosila su 14,9 milijardi eura, što je činilo 56,2 posto ukupne imovine, objavili su u ponedjeljak mirovinski fondovi.

Volatilnost i u ovoj godini

“Na godišnjoj razini vidljivo je i povećanje ulaganja OMF-ova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente: krajem 2024. ta su ulaganja iznosila 14,7 milijardi eura, na kraju 2025. dosegnula su 15,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,8 posto”, naglasili su mirovinci. Ulaganja u dionice dosegnula su 6,5 milijardi eura i čine 24,4 posto imovine OMF-ova.

Od ukupnih ulaganja u dionice u 2025., domaće dionice činile su 14 posto, a strane dionice 10,4 posto imovine OMF-ova. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 posto imovine. Udio ulaganja u alternativne investicijske fondove, domaće i strane, povećao se s 511 milijuna eura u 2024. na 612 milijuna eura krajem 2025. Tržišta su u 2025. pokazala da nisu monotona. Volatilnost će vjerojatno ostati i u 2026., a kamatne stope mogu biti odlučujući faktor za obveznike u kategoriji C.

Ako se kamate počnu snižavati, kao što se čini da je to u scenariju koji vide neki analitičari, obveznice bi mogle donositi bolje prinose. Ali za sada, brojevi iz 2025. su jasni: dionice su dominirale, mješoviti fondovi su bili solidni, a konzervativci su bili pod pritiskom. To je tržišna realnost koju hrvatski mirovinski sustav mora prihvatiti jer je to dio globalne ekonomije koju nitko ne može kontrolirati, ali čije ishode možemo razumjeti ako dovoljno pažljivo čitamo brojeve.