Dok pomalo zaboravljamo najžešće dane pandemije covida, stižu statistike koje potvrđuju strahovanja da će zbog manje dostupnosti zdravstvenih usluga porasti broj malignih bolesti koje se nisu otkrile na vrijeme.

Pritom, situacija unutar Europske unije je vrlo šarolika, pokazala je Eurostatova zadnja analiza, otkrivši ipak da je u nekim zemljama Unije broj liječničkih pregleda u pandemiji prepolovljen.

Očekivano, 2020. godina bila je najkritičnija, jer je većina zdravstvene skrbi odlazila na covid pacijente, a u Hrvatskoj je u toj godini prosječan broj pregleda po stanovniku pao za 25 posto u odnosu na 2018. godinu, s prosječnih 6,73 pregleda godišnje po stanovniku na 5,07 u 2020. godini.

Najdrastičniji rez imala je Italija, za koju se procjenjuje da je s 10,40 pregleda u 2019. godini došla na 5,20 u 2020. godini, a brojka se nije puno popravila ni u godini kasnije (Eurostat ima podatke od 2018. do 2021.)

Unutar EU, prosječan broj liječničkih konzultacija po stanovniku 2021. godine kretao se između 3,5 i 7,8 u većini članica EU. Slovačka ima najveći prosjek pregleda liječnika, 11,0 pregleda po stanovniku, i to se nije puno smanjivalo čak i u 2020. godini. Slijede Njemačka (9,6), Mađarska (9,5), Nizozemska (8,6) i Češka (7,8).

Istovremeno, puno manje idu doktoru u Švedskoj (2,3 posjeta po stanovniku), Grčkoj (2,7), Portugalu (3,5), Danskoj (3,8), Finskoj i Estoniji (4,1).

U usporedbi s godinom prije pandemije, sve zemlje su u manjoj ili većoj mjeri imale manje liječničkih pregleda u 2020. godini. Uz Italiju, najveći pad broja pregleda u 2020. imale su Letonija (-45 %), potom Španjolska (-29%), pa Hrvatska, slijedi Litva (-16 posto), Estonija (-15%) i Mađarskoj (-12%).

Broj pregleda u Hrvatskoj već godinu kasnije došao je na prosječnih 5.98, no to je i dalje bilo za 8 posto manje nego 2019. godine, kažu podaci Eurostata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost