PwC je između srpnja i listopada 2021. godine pitao gotovo 300 tvrtki u 13 europskih zemalja kako se pripremaju za Zeleni plan. Istraživanje je uključivalo tvrtke u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj kraljevini, koje nisu članice EU-a, ali će biti pod utjecajem novih klimatskih i ekoloških normi EU-a. Ispitanici u istraživanju prvenstveno su bili predsjednici uprava, članovi uprava zaduženi za financije direktori, izvršni direktori i voditelji poreznih službi u tvrtkama sa sjedištem u EU. PwC-ova anketna pitanja osmišljena su kako bi se procijenilo koliko su ispitanici upoznati s aktivnostima obuhvaćenima Europskim zelenim planom i koliko su za njih spremni.

Europski zeleni plan usvojen u prosincu 2019. godine utjecat će na gotovo svaki aspekt poslovanja, uključujući poreze, proizvodnju, nabavu, upravljanje opskrbnim lancem, financije i ljudske resurse, kao i korporativno izvještavanje. Poduzeća će trebati uložiti sveobuhvatne, dugoročne, transformacijske napore kako bi adekvatno odgovorile. No, prema novom istraživanju PwC-a, manje od polovice, odnosno 40 % organizacija upoznato je s Europskim zelenim planom, a samo oko polovica, odnosno 49 % smatra da je njihova organizacija spremna za ekspanzivne nove zahtjeve.

Za potrebe istraživanja gotovo 300 poslovnih čelnika (prvenstveno članova uprava) u deset zemalja EU-a (te u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu) upitano je kako njihove organizacije reagiraju na Europski zeleni plan. Cilj Europskog zelenog plana je promicanje ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika, povećanje energetske učinkovitosti i prelazak na izvore energije s nultim emisijama, uz smanjenje potrošnje prirodnih resursa i bolju zaštitu prirodnih staništa.

U početnoj fazi razumijevanja Zelenog plana

„Naše istraživanje pokazuje nedovoljno poznavanje Europskog zelenog plana zbog čega većina tvrtki nije u potpunosti pripremljena i koordinirana u svom poslovanju kako bi se najučinkovitije prilagodila nadolazećim promjenama. Većina tvrtki koje poduzimaju akcije u vezi s inicijativama održivosti čine to postupno. Izazov za čelnike koje smo ispitali je razumijevanje i rješavanje svih dimenzija Zelenog plana u cjelokupnoj njihovoj organizaciji”, rekla je Amorella Horvat Topić, menadžerica u odjelu revizije zadužena za ESG iz PwC-a Hrvatska.

Možda je najsloženiji aspekt Zelenog plana broj novih poreza i povezanih mjera koje razmatra. Očekuje se da će ih biti više od 1.000, a namijenjeni su financiranju troškova ambicioznog programa i poticanju djelovanja u području klime.

Ne iznenađuje da se veće tvrtke sa specijaliziranim poreznim i financijskim timovima i dobro opremljenim odjelima za istraživanje i razvoj i održivost smatraju bolje informiranima i pripremljenima za nadolazeće izazove. Međutim, čak i rukovoditelji u većim tvrtkama kažu da su još uvijek u početnoj fazi razumijevanja Zelenog plana.

Očekuje se da će odredba s najvećim utjecajem na poslovanje biti predloženi mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), koji će se primjenjivati na određene uvozne proizvode s višom razinom emisija ugljika. CBAM je osmišljen kako bi spriječio curenje ugljika odnosno premještanje proizvodnje s višom razinom emisija ugljika izvan Europe. Prema istraživanju, oko polovica ispitanika (51 %) namjerava u bliskoj budućnosti premjestiti ključna mjesta u svom opskrbnom lancu, a velika većina (79 %) izjavila je da će se premještanje biti iz trećih zemalja u EU ili unutar same EU.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tvrtke ipak poduzimaju mjere

Istraživanje pokazuje da većina tvrtki poduzima mjere kako bi postigle višu razinu održivosti – dvije trećine već je namijenilo kapital za ulaganje u održivost u sljedećih tri do pet godina. Međutim, ulaganja se provode ad hoc, a ne kao dio integriranog plana. Prioriteti među ispitanim tvrtkama uključuju veću potrošnju čiste energije (78 %), smanjenje potrošnje energije (60 %), smanjenje otpada i upotrebe plastike (59 %) i smanjenje emisije ugljika (59 %).

Ispitane tvrtke za proizvodnju, distribuciju i nabavu sklone su stvaranju najvećih emisija, a dobra vijest je da značajan broj unaprjeđuje održivost zgrada, opreme i proizvodnih procesa. To uključuje 70% tvrtki koje u svom poslovanju koriste nužnu količinu čiste energije. Osim toga, gotovo polovica ispitanika rekla je da njihova tvrtka aktivno radi na smanjenju ugljičnog otiska, a jedna trećina je rekla da nadoknađuje svoje emisije ugljika inicijativama za održivost.

Slabije područje je prijevoz, gdje je samo 28 % ispitanika reklo da njihova poduzeća koriste čiste izvore goriva nužnim količinama.

„Naše istraživanje pokazuje da tvrtke moraju izgraditi kapacitete i stručnost kako bi u potpunosti razumjele i prilagodile svoje poslovanje širokom spektru zahtjeva Zelenog plana. Sa Zelenim planom porez više neće biti mjesto troška ili funkcija podrške, već će postati sastavni dio cjelokupnog vrijednosnog lanca organizacije sa značajnim utjecajem na vrijednost”, zaključila je Horvat Topić.