Premoćna pobjeda Tisze na nedavnim mađarskim parlamentarnim izborima pruža rijetku priliku za obnovu zaustavljenih izgleda za rast Mađarske smanjenjem institucionalnih rizika, osiguravanjem pristupa fondovima EU i smanjenjem troškova financiranja. Postoji prostor za daljnje smanjenje premije rizika zemlje i potencijal za realnu aprecijaciju forinte ako nova vlada iznese vjerodostojne planove fiskalne konsolidacije, otvarajući vrata značajnom smanjenju kamatnih stopa Mađarske središnje banke (NBH) nakon vrhunca inflacije u prvoj polovici 2027.
Nova vlada koju predvodi Tisza dobila je rijetku priliku za obnovu zaostalih mađarskih stopa rasta. Izazovno globalno okruženje i potrebe za fiskalnom konsolidacijom mogle bi dovesti do rasta BDP-a na oko 1 posto u 2026., a očekuje se da će se oporaviti na 2,6 posto u 2027., budući da ubrzano korištenje fondova EU može pružiti pozitivan impuls.
Mađarska premija rizika mogla bi se dodatno smanjiti ako nova vlada predstavi planove fiskalne konsolidacije i više detalja u vezi sa svojim programom usvajanja eura. Lokalna imovina i forinta potaknuti su poboljšanom procjenom rizika. Tržišta očekuju brzo rješenje za pristup fondovima EU i vjerodostojan srednjoročni fiskalni plan. Analitičari očekuju pragmatičnu suradnju između NBH i vlade koju predvodi Tisza. NBH bi mogla tolerirati aprecijaciju HUF-a kako bi ublažila inflacijski utjecaj šoka cijena energije. Vrhunac inflacije u prvoj polovici 2027. i stroža fiskalna pozicija trebali bi otvoriti vrata značajnom smanjenju kamatnih stopa od oko 150 baznih bodova od sredine 2027.
Olakšan pristup novcu EU
Uvjerljiva pobjeda Tisze izazvala je trenutačni rast mađarskih dionica i forinte. Snažan učinak HUF-a i sužavanje razlika u prinosima obveznica djelomično odražavaju sustizanje regionalnih konkurenta u srednjoj i istočnoj Europi nakon duljeg razdoblja lošijih rezultata zbog slabijeg povjerenja investitora kao posljedice institucionalnih rizika i zaostajanja u rastu.
Gospodarski rast Mađarske bio je usklađen s ostatkom regije Srednje i Istočne Europe do 2022., ali od 2023. pokazuje jasno odstupanje sa stagflacijskim razdobljem. Osim negativnog utjecaja neto izvoza povezanog s integracijom Mađarske u njemačku automobilsku industriju, domaću potražnju ograničavalo je smanjenje fiksnih investicija i zaostajanje potrošnje kućanstava za rastom realnih plaća usred slabog povjerenja, strože monetarne politike i smanjenog priljeva sredstava iz fondova EU.
Otključavanje pristupa fondovima EU, uz široko utemeljene institucionalne reforme i fokusiranje na mjere protiv korupcije, glavni su prioriteti nadolazeće Tiszine vlade, koju će pomno pratiti tržišta i agencije za kreditni rejting. Dvotrećinska parlamentarna većina koju je Tisza postigla otvara put nesmetanoj provedbi institucionalnih reformi kako bi se ispunili uvjeti EU-a u pogledu vladavine prava. Međutim, kratki rokovi za EU-ov instrument za oporavak i otpornost (RRF), koji istječe u kolovozu 2026., te ranije zatvoreni programi Kohezijskog fonda koji se dodjeljuje iz Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) EU-a, predstavljaju veliku neizvjesnost u pogledu veličine i vremena stvarnih priljeva iz otprilike 18 milijardi eura suspendiranih sredstava.
Pretpostavlja se da bi se priljevi sredstava EU-a iz MFF-a i RRF-a mogli povećati od kraja 2026. na preko 2 posto BDP-a u 2027., sa samo 0,4 posto u 2025., što bi doprinijelo nižim potrebama za financiranjem državnog duga i poboljšalo poziciju vanjskog financiranja. Osim sredstava koja ne generiraju dug, Mađarska bi mogla odobriti i svoj zahtjev za kreditni instrument EU-ovog programa Sigurnosne akcije za Europu (SAFE), koji podržava financiranje obrambenih rashoda, što bi omogućilo pristup dodatnom jeftinom financiranju do 16 milijardi eura.
Šire mjere ekonomske politike
Dok će sredstva EU-a ostati u fokusu u kratkoročnom razdoblju, šire mjere ekonomske politike također bi mogle oblikovati dugoročne izglede za rast. Tiszin program ekonomske politike predlaže smanjenje poreza za osobe s niskim primanjima i na osnovna dobra, reviziju poreznih olakšica predviđenih za strana izravna strana ulaganja i postupno ukidanje poreza na neočekivane prihode, bez postavljanja rokova za ove mjere.
Iako je tema isključena iz izborne kampanje, očekujemo postupno ukidanje regulatornih shema maloprodajnih cijena za hranu, usluge i gorivo, dok će cijene komunalnih usluga vjerojatno ostati ograničene. Postupno ukidanje iskrivljujućih kontrola cijena i selektivnih poreza na neočekivane prihode poduzeća može doprinijeti prediktivnijem poslovnom okruženju i podržati investicijske aktivnosti poduzeća.
Kada je riječ o energetskoj politici, iako obećava resetiranje odnosa Mađarske s EU, vlada koju predvodi Tisza nastoji održati pragmatične odnose s Rusijom, težeći diverzificiranijem uvozu energije. Novoizabrani premijer Péter Magyar nije isključio održavanje uvoza nafte iz Rusije zbog konkurentnosti troškova, sve dok uvoz energije nije ograničen sankcijama.
Planovi za uvođenje eura
Program ekonomske politike nove vlade bit će ograničen neposrednim potrebama fiskalne konsolidacije. Uzimajući u obzir predizborne mjere potrošnje i slabe izglede za rast za ovu godinu, bez korektivnih mjera, fiskalni deficit mogao bi ove godine porasti iznad 6 posto BDP-a, s 4,7 posto u 2025. Iako pretpostavljamo da će Europska komisija dati određeni predah prije ponovnog otvaranja postupka EU za prekomjerni deficit (EDP), očekujemo da će nova vlada iznijeti srednjoročne planove fiskalne korekcije kako bi poboljšala povjerenje ulagača.
Ipak, povećane europske cijene plina, koje povećavaju troškove održavanja sustava fiksnih cijena plina (s očekivanom provedbom najranije u 3. tromjesečju), smanjuju prostor za korekciju fiskalnog salda ove godine. Stoga očekujemo da će deficit ostati u rasponu od 5-6 posto BDP-a u 2026. godini. S obzirom na daljnje poboljšanje procjene rizika Mađarske, uz potporu fiskalne konsolidacije i planova za usvajanje eura, analitičari UniCredit Institutea očekuju da će forinta proći kroz razdoblje realne aprecijacije. S gledišta lokalnih vlasti, jača forinta trebala bi pomoći u ublažavanju šoka uvjeta trgovine koji proizlazi iz viših cijena energije, smanjiti inflacijska očekivanja, ojačati potražnju za imovinom u lokalnoj valuti i podržati apetit poduzeća za ulaganjima.
Iako bi jača valuta negativno utjecala na izvozno orijentirane tvrtke, te bi tvrtke također trebale imati koristi od predvidljivijeg okvira ekonomske politike i blaže inflacije koja podržava umjerenije povećanje minimalne plaće. Što se tiče prioriteta ekonomske politike, vlasti će vjerojatno podržati prelazak na ekonomske aktivnosti s većom domaćom dodanom vrijednošću, s obzirom na zatvorenost tržišta rada i održivu strogu imigracijsku politiku, što bi ublažilo negativan utjecaj jačeg deviznog tečaja na rast.
Forinta će jačati
Suradnja između NBH i vlade pomno će pratiti investitori, s obzirom na to da je guverner NBH Mihály Varga član Fidesza od 1988. i da je dugi niz godina bio ministar u vladi Viktora Orbána prije nego što je prešao na vodstvo monetarne politike. NBH je 2025. završila istragu o navodnom slučaju trgovanja povlaštenim informacijama u koji je bio uključen Magyar, a da nije pronašla osnove za daljnje djelovanje.
To se može protumačiti kao rani znak pragmatičnog pristupa Varge. Dok je Magyar pozvao ustavne dužnosnike koje je izabrao Fidesz da podnesu ostavke nakon izbora, javno je potvrdio podršku Varginom ostanku na dužnosti guvernera, pod uvjetom da se središnja banka nastavi strogo usredotočivati na svoj primarni mandat stabilnosti cijena. S obzirom na Vargin dosadašnji tehnokratski rad, očekuje se uravnotežena, pragmatična suradnja između NBH-a i nove vlade te u vezi s usklađivanjem oko uvođenja eura.
Rast produktivnosti je imperativ
Iako je inflacija za ožujak bila znatno ispod tržišnih očekivanja s 1,8 posto na godišnjoj razini, inflacijska očekivanja ostaju povišena, a šokovi cijena energije vjerojatno će dovesti do porasta ukupne inflacije u sljedećih 12 mjeseci. Cijene goriva u Mađarskoj trenutno su podložne ograničenjima, koja će se postupno ukinuti u bliskoj budućnosti kako bi se izbjegla nestašica opskrbe. Inflacija hrane trebala bi ostati obuzdana, uz podršku jačeg tečaja i obilnih zaliha, što oboje pomaže u apsorpciji vanjskih šokova i učvršćivanju inflacijskih očekivanja.
Prema riječima Pétera Ákosa Boda, bivšeg guvernera Mađarske nacionalne banke i profesora na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti, mjere kontrole cijena koje je uvela Orbánova vlada – s ciljem održavanja umjetno niskih cijena energije putem subvencija i ograničenja cijena – mogle bi dodatno zakomplicirati fiskalni popravak. Ekonomisti se uglavnom slažu da Mađarska treba strukturni pomak prema većem rastu produktivnosti.
Bod je u izjavi za Euronews kritizirao oslanjanje na velika strana ulaganja u baterije i proizvodnju, uključujući CATL-ovu tvornicu u Debrecenu i Samsung SDI-jev pogon u Gödu. Tvrdi da ovi projekti stvaraju pritiske na okoliš i možda nisu u skladu s dugoročnim potrebama Mađarske za konkurentnošću.
Umjesto toga, pozvao je na jaču podršku malim i srednjim poduzećima i stvaranju domaće vrijednosti, napominjući da Mađarska ima slabu povijesnu prednost obilne kvalificirane radne snage kako se zemlja približava punoj zaposlenosti.
“Ovaj model pripada prošlosti”, rekao je.
Tvrdi da bi budući rast trebao doći od malih i srednjih poduzeća koja se kreću uz lanac vrijednosti:
“Ako se dinamika vrati malim i srednjim poduzećima koja mogu biti dio lanca vrijednosti i ako se popnu uz lanac vrijednosti ili dodaju više usluga i veću dodanu vrijednost, to bi bio jedini izlaz iz trenutne stagnacije.”, zaključio je.
