Anders Tegnell, glavni epidemiolog švedskog Zavoda za javno zdravstvo možda je postao “čuđenje u svijetu”, ali kod kuće, među Šveđanima, što je zapravo jedino važno mjerilo jer njegov je posao da se o njima brine i njima odgovara, uživa veliko povjerenje.

Kad smo ga prije desetak dana gledali kao gosta na virtualnoj tribini u organizaciji transatlantskog think-tank instituta German Marshall Fund, sat vremena je vrlo smireno, samouvjereno objašnjavao zbog čega smatra da je švedski model borbe protiv novog koronavirusa dobar smjer od kojeg ni on ni Švedska neće odustati, piše Večernji list.

njihov način borbe

Glavni švedski epidemiolog iznio zanimljivu tvrdnju o koronavirusu

Švedska je, podsjetimo, praktički jedina zemlja razvijenog Zapada koja nije zatvarala škole, parkove i druga mjesta rada i provoda pred najezdom koronavirusa. Šveđani su čuđenje u svijetu, ali kad pogleda brojke iz istraživanja javnog mnijenja, Tegnell nema nikakve dvojbe. Zapravo, pogrešno bi bilo pomisliti da se glavni švedski epidemiolog vodi anketama. Ponajprije se vodi znanošću i znanjem koje ima i koje sada primjenjuje u ovu situaciju na način na koji je toliko drukčiji od rješenja drugdje u svijetu. Ali, kad se pogledaju ankete, kaže Tegnell, vidi se da se gotovo 80 posto Šveđana slaže s mjerama koje su uvedene prema njegovim i savjetima njegova tima. A od onih 20-ak posto koji se ne slažu, veći dio smatra da su mjere trebale biti blaže i da su više trebale voditi računa o očuvanju ekonomskih aktivnosti! Dok manji dio smatra da su trebale biti oštrije i više štititi zdravlje građana.

liberalni pristup

Glavni švedski epidemiolog objasnio zašto oni imaju poptuno drugačiju strategiju u borbi protiv koronavirusa od ostatka svijeta

Ali – pitaju se mnogi u svijetu, a posebno švedski susjedi Norvežani, Danci i Finci, koji su svi išli u smjeru zatvaranja društva pred koronavirusom – nije li brojka smrtnih slučajeva u Švedskoj alarmirajuća? Švedska, naime, ima gotovo 200 mrtvih na milijun stanovnika, dok je u svim okolnim zemljama ta brojka ispod 70.

Tegnell, kao i neki drugi švedski epidemiolozi i znanstvenici, ostavlja dojam da se vodi rečenicom koju je ovih dana izgovorio jedan Englez: proglašavati nečiji uspjeh ili neuspjeh kao konačan rezultat u ovoj fazi globalne pandemije bilo bi kao proglašavati već 1942. pobjedu ili poraz u II. svjetskom ratu. Usporedit ćemo podatke za godinu dana, kažu Šveđani, koji vjeruju da bi se u ostalim zemljama smrtnost od koronavirusa mogla povećavati kako krene popuštanje mjera samoizolacije.

Bračni par iz Rijeke živi u Stockholmu

‘Šveđani će na kraju ispasti najluđi ili najpametniji’

– Svjedočimo tsunamiju jedne prilično blage bolesti koja preplavljuje cijelu Europu i neke države rade jedno, neke rade nešto drugo, ali na kraju će razlika između mjera ove ili one države biti vrlo mala – kaže Johan Giesecke, švedski znanstvenik koji je prije Tegnella bio glavni državni epidemiolog, od 1995. do 2005., a potom i glavni znanstvenik Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, od 2005. do 2014. (sada je u mirovini, ali savjetuje Tegnella i švedski Zavod za javno zdravstvo u ovoj globalnoj pandemiji). Kad bolest COVID-19 naziva blagom, misli na to da golema većina građana neće ni osjetiti simptome, pri čemu ne spori da su najugroženiji stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima, koje sve treba zaštititi kao ranjive skupine. Ali i on uvjerava da mjere zatvaranja cijelih ekonomija, društava i država može imati gore posljedice od same bolesti pred kojom se sve to zatvorilo.

Anders Tegnell objašnjava da i švedski pristup u borbi protiv koronavirusa ima isti cilj kao i pristupi drugih zemalja. Taj cilj je “izravnavanje krivulje”, odnosno usporavanje širenja virusa kako bi se zdravstveni sustav imao snage i kapaciteta nositi s brojem novooboljelih. Jedino po čemu se švedski pristup razlikuje od ostalih jest u tome što državna vlast nije zapovjedila nešto građanima, nego savjetovala, računajući da će se građani sami kontrolirati i prilagoditi svoje ponašanje novim uvjetima.

ULICE NISU PUSTE

Zašto je Švedska izuzetak u borbi protiv koronavirusa?

– U redu, Švedska ima viši stupanj smrtnosti od koronavirusa nego susjedne zemlje. Ali taj broj umrlih nije znak neuspjeha naše politike, nego neuspjeha u našem sustavu domova za starije i nemoćne. U tom dijelu napravili smo grešku, nismo na vrijeme vidjeli slabosti u tom sustavu – priznaje Tegnell. U svemu drugom, inzistira, nema greške. Švedska nije zatvarala osnovne škole i predškolske ustanove. Nije zatvarala kafiće i restorane, samo im je dala preporuke poput držanja razmaka između gostiju koji sjede za stolovima. Zabranila je javna okupljanja samo za više od 50 ljudi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tek treba vidjeti kako će se širenje koronavirusa kretati u zemljama koje su počele ili će tek početi postupno popuštati u strogim mjerama zatvaranja, koje su već srozale gospodarsku aktivnost i pokrenule duboku recesiju.

– Možemo se ponovo čuti za godinu dana pa ćemo analizirati što je bilo dobro, a što nije u različitim mjerama različitih država – završio je Tegnell javljanje za think-tank GMF, piše Večernji list.