Pad cijena nekretnina u Švedskoj zaprijetio je širom krizom i tamošnja vlada signalizirala je spremnost da uskoči kako bi se zaustavila širenje problema. U zemlji gdje su krediti za kupnju nekretnina gotovo u potpunosti vezani uz promjenjivu kamatnu stopu, visoka zaduženost i skok cijena financiranja u kombinaciji sa slabom ekonomijom pokazali su se otrovnim koktelom za nekretninske tvrtke, piše Reuters. Europska središnja banka nedavno je upozorila da bi cijene stambenih nekretnina zbog skupljeg financiranja mogle kaotično pasti. Za neke zemlje, poput Švedske, takvo upozorenje pokazuje se gotovo proročanskim.

Država ima alate

Stambene nekretnine izgubile su gotovo petinu vrijednosti od vrhunca u ožujku 2022. što odražava skokovit rast troškova hipoteka, brojke su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Švedski ministar financijskih tržišta Niklas Wykman rekao je Reutersu da država dovoljno financijske snage da spriječi da pad tržišta nekretnina proguta zemlju, jednu od najbogatijih u Europi, ali i njezine banke. “Postoji spremnost za djelovanje. Ako se dogodi više nesreća ili otkriju novi rizici ili se pojave prijetnje financijskom sustavu, tada je iz perspektive stabilnosti najvažnija stvar imati široku kutiju alata koja država može koristiti”, rekao je Wykman.

Strah od širenja krize iz nekretninskog sektora već pritišće švedsku krunu, a ulagači se pitaju hoće li Švedska biti samo prva domino kockica koja će pasti u Europi. Podaci Eurostata otkrivaju šaroliku sliku o nekretninama u bloku 27. Pad cijena u zadnjem kvartalu 2022. Najizraženiji je u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj, na godišnjoj i kvartalnoj razini. Istovremeno, Hrvatska bilježi najsnažniji rast cijena – 17,3 posto na godišnjoj razini te 4,7 posto u odnosu na kraj rujna. Slijede Estonija, Mađarska i Litva s godišnjim rastom. OECD je već upozorio na “rizike za financijsku stabilnost” u Švedskoj ističući obilno kreditiranje nekretninskih tvrtki i građana, od kojih većina ima hipoteke s promjenjivom stopom, u uzlaznom trendu zbog rastućih kamata. Wykman Reutersu nije precizirao što bi vlada mogla poduzeti, no naglasio je da su banke “profitabilne i stabilne.

Nije prvi puta

Početkom 1990-ih kolaps švedskog nekretninskog balona rezultirao je nacionalizacijom dviju banaka, spašavanje treće te devalvaciju švedske krune gurnuvši zemlju u duboku recesiju. “Švedska ima nizak državni dug i sposobnost da reagira ako dođe do krize”, rekao je Wykman. Prema Reutersu, nekretnine su okosnica švedske ekonomije, ali i 80% duga kućanstva. Šveđani su dvostruko više zaduženi od Nijemaca ili Talijana. Komercijalne nekretnine čine 18% bankovnih kredita, tri puta više od razine u Španjolskoj ili Irskoj, prema OECD-u. Dužnosnici su zabrinuti da bi banke redukcijom kreditiranja dodatno mogle otežati situaciju nekretninskim tvrtkama izazivajući rasprodaje koje bi dodatno povukle tržište. U središtu spirale je jedan od najvećih švedskih kreditora SBB kojem je nedavno rejting snižen na “smeće”. Ostale banke rekle su da su oprezne, a portfelji diverzificirani. Analitičari JP Morgana rekli su da su velike banke, koje su imale jedan bilijun kruna izloženosti nekretninama, “loše pripremljene za gubitke”.