Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1829 eura u rujnu 2024. Hrvatska se tako, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće. Najvišu prosječnu bruto plaću u razdoblju od siječnja do rujna 2024. bilježi Slovenija, u prosjeku 2337 eura, a slijede Poljska (1889 eura) i Hrvatska koja je preskočila Češku (1795 eura). Niže prosječne bruto plaće zabilježile su Rumunjska (1684 eura), Mađarska (1619 eura) i Slovačka (1484 eura).

Nerealno ili?

U Češkoj uskoro plaće na njemačkoj razini?

‘Obećana zemlja’

Je li nam susjedna država novo odredište u potrazi za boljim životom? Plaće znaju prijeći i 8000 eura

Od 2009. godine, u Hrvatskoj je, u usporedbi sa zemljama u okruženju, dinamika rasta prosječnih bruto plaća bila razmjerno spora, navodi Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA u dnevnim analizama. Međutim, piše Večernji list, u proteklih nekoliko godina trend se promijenio odnosno zabilježeno je ubrzanje rasta prosječnih bruto plaća. U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) i dalje su bile znatno iznad ciljanih razina središnjih banaka.

Iako sporije dinamike, izražene prosječne godišnje stope inflacije u prvih devet mjeseci bilježe Rumunjska (+5,9%), Srbija (+4,8%), Hrvatska (4,0%), Mađarska i Poljska (obje +3,6%), Slovačka (+3,1%) te naposljetku Slovenija (+3,1%). Usporavanje inflatornih pritisaka uz nastavak rasta nominalnih plaća rezultiralo je relativno snažnim stopama rasta u realnom izrazu. U Hrvatskoj dvoznamenkast rast prosječnih nominalnih plaća zrcali povećanje osobnog odbitka i porezne promjene s početka godine, a osobito reforma sustava plaća u javnom sektoru krajem prvog tromjesečja 2024. U realnom izrazu među promatranim državama pad bruto plaća zabilježen je jedino u Češkoj (-1,8%). Pozitivna realna stopa zabilježena je u Poljskoj (+14,5%), Bugarskoj (+12,9%), Mađarskoj (+7,0%), Hrvatskoj (+10,8%), Srbiji (+9,4%), Rumunjskoj (+9,1%), Slovačkoj (+4,1%) i Sloveniji (+4,8%).

Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2024. u Hrvatskoj iznosila 840 eura. Znatno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1254 eura) i Poljskoj (998 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (477 eura), Mađarska (675 eura), Rumunjska (743 eura), Slovačka (750 eura) i Češka (755 eura).

Već realizirani rast plaća i visoka zaposlenost, uz strukturni manjak radne snage, impliciraju nastavak solidnih stopa rasta nominalnih plaća u promatranim zemljama. Uz očekivano daljnje popuštanje inflatornih pritisaka, realni rast plaća također će se nastaviti, dodaje analitičarka. Međutim otvara se pitanje produktivnosti (mjerene BDV-om po zaposlenom), koja će u trenutnom ekonomskom okruženju u pojedinim promatranim zemljama rasti vjerojatno nešto skromnijom dinamikom nego rast plaća. S druge strane sve se više aktualizira potencijalna ranjivost tržišta rada pa se njegova trenutna otpornost suočava s novim izazovima.

Kontinuirani manjak radne snage potaknuo je mnoga poduzeća da u razdoblju gospodarske kontrakcije zadržavaju svoje zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa zapošljavanja novih radnika, jednom kada gospodarski rast ponovno ojača. Zadržavanje radne snage odražava njezinu neadekvatnu iskorištenost, što negativno utječe na rast produktivnosti. Istodobno, pojačavanjem nedostatka radne snage, povećava se pregovaračka moć zaposlenika za veće plaće, što posljedično može djelovati i na inflacijske pritiske, ističe analitičarka.