U iznenađujućem potezu, vlasti u sjevernotalijanskoj regiji Južni Tirol deaktivirale su sve fiksne kamere za nadzor brzine. Odluka dolazi u sklopu šire reforme talijanskog zakonodavstva, a temeljni razlog su sumnje da se kamere ne koriste isključivo za sigurnost, već i kao efikasan način punjenja lokalnih blagajni, piše Autoklub Jutarnjeg lista.

Iznenađenje?

Zagrepčani u sandučiće dobili pismo koje ih je razveselilo: Od 1. listopada niže cijene

Prema novom pravilniku Ministarstva prometa, koji je na snazi od 12. lipnja 2025., fiksne kamere smiju biti postavljene samo na prometnicama koje su izričito odobrile lokalne prefekture. U Južnom Tirolu to još nije učinjeno, a dodatni problem je činjenica da mnoge kamere nemaju valjano tehničko odobrenje ili su tehnički neispravne. Rezultat ovoga je trenutačna obustava rada svih kamera.

Dok policijski dužnosnici, poput Christiana Carlija iz lokalnog udruženja, upozoravaju na gubitak važnog sredstva prevencije nesreća, lokalna vlast mora sada osmisliti nove kriterije za njihovu upotrebu, isključivo temeljene na prometnoj statistici i podacima o nesrećama.

Italija već godinama prednjači po broju radarskih kamera, a prošlogodišnji prihodi od prometnih kazni, 1,7 milijardi eura, dodatno podupiru tezu da se represivne mjere često koriste za punjenje proračuna. U Milanu su prihodi od kazni dosegli 204 milijuna eura, u Rimu 145,8 milijuna, a čak su i mala mjesta, poput Carrodana sa samo 465 stanovnika, zaradila više od 800.000 eura zahvaljujući jednoj jedinoj kameri. Takvi primjeri izazvali su val javnog nezadovoljstva. Posebno je odjeknuo slučaj zaposlenika supermarketa koji je zbog loše označene kamere prikupio čak 28.000 eura kazni, slučaj koji je potaknuo reformu na nacionalnoj razini, piše Autoklub Jutarnjeg.