Europska komisija je u petak predložila reformu sustava trgovanja emisijama (EU ETS) kako bi ublažila porezno opterećenje za poduzeća i potaknula investicije u projekte dekarbonizacije.
Komisija je pod pritiskom industrije i nekih država članica predložila znatno usporavanje smanjenja emisija svake godine: na 3,1 posto od 2031., a zatim na 1,7 posto od 2036., u odnosu na današnjih 4,3 posto.
Energetski intenzivne industrije nastavit će primati besplatne dozvole do kraja 2037., umjesto do 2034.
Komisija predlaže da se izdavanje besplatnih dozvola uvjetuje investicijama u dekarbonizaciju.
Tvrtke će dobiti 80 posto tih dozvola ako podnesu planove za ulaganja u dekarbonizaciju, a dodatnih 20 posto nakon provedbe projekata.
Prema planu Komisije, države članice EU-a trebale bi uložiti najmanje 50 posto prihoda od trgovanja emisijama u dekarbonizaciju.
Trenutačno se u tu svrhu koristi samo oko 5 posto tih sredstava, dok najveći dio završava u nacionalnim proračunima.
O prijedlogu Komisije odlučivat će Europski parlament i države članice, a pregovori o konačnom tekstu zakona mogli bi trajati godinama, s obzirom na različita stajališta.
ETS, koji se primjenjuje od 2005., ključni je instrument EU-a za zaštitu klime.
Obuhvaća energetski sektor, industriju te dijelove zračnog i pomorskog prometa te pokriva oko 40 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u.
U sustavu trgovanja emisijama maksimalna količina stakleničkih plinova koja se smije emitirati u određenom razdoblju određuje se unaprijed.
Ta se količina zatim prodaje na dražbi tvrtkama u obliku takozvanih emisijskih dozvola ili dozvola za onečišćenje.
Tvrtke tako plaćaju za svoje emisije stakleničkih plinova.
Dio dozvola u EU ETS-u distribuira se besplatno.
Tvrtke koje emitiraju više od dopuštene količine moraju kupiti dodatne dozvole za onečišćenje, dok one koje manje emitiraju mogu prodati višak dozvola na tržištu ili ih prenijeti u sljedeće razdoblje.
Ukupan broj izdanih dozvola ograničen je i kontinuirano se smanjuje. Cijena se određuje ponudom i potražnjom.
„ETS je bio učinkovit, posebno u energetskom sektoru. U ovih 20 godina sustav je potaknuo 270 milijardi ulaganja u dekarbonizaciju na našem kontinentu i proizveo pozitivni domino efekt diljem svijeta“, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu