Tijekom posljednja dva desetljeća tehnologija velikih tehnoloških kompanija postupno je ulazila u svaki segment naših života, od telefona u džepu do umjetne inteligencije. Pritom su Sjedinjene Američke Države bile inovativne, Kina još i više, a Europska unija je – regulirala.

U posljednje tri godine EU je uveo čitav niz pravila, prva te vrste u svijetu, kojima se željelo ograničiti moć velikih tehnoloških kompanija unutar Unije – od zakona koji primoravaju kompanije da nadgledaju i smanje štetan sadržaj na internetu, do sveobuhvatnog zakonodavstva o umjetnoj inteligenciji osmišljenog da podrži ‘pouzdanu’ umjetnu inteligenciju.

‘Tehnološki policajac’
Međutim, na skupu AI Action Summit, održanom u Parizu ovog tjedna, Europska unija je pokazala želju da promijeni svoj imidž ‘tehnološkog policajca’, piše Deutche Welle. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rijetko je izgovarala riječi ‘pravila’ i ‘regulativa’, ali je zato često spominjala ‘inovacije’ i ‘investicije’. Sve to uz obećanje o ‘smanjenju birokracije’ i najavu 200 milijardi eura za izgradnju novih gigatvornica za umjetnu inteligenciju.

Govoreći u Parizu u utorak, potpredsjednik SAD-a, JD Vance, nije birao riječi. Upozorio je da ‘Amerika ne može i neće prihvatiti’ da strane vlade pojačavaju pritisak na američke tehnološke kompanije, kritizirao je zakon EU-a o reguliranju sadržaja na internetu i dodao da je SAD svjetski lider u području umjetne inteligencije te ‘planiraju da to tako i ostane’.

Iako su sudjelovale na summitu, Sjedinjene Države su odbile potpisati međunarodni dokument koji je sastavilo i odobrilo prisutnih 60 država, uključujući Njemačku, Francusku, Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Keniju, Ujedinjene Arapske Emirate i Brazil.

U tekstu se poziva na ‘otvorenu, inkluzivnu, transparentnu, etičku, sigurnu i pouzdanu’ umjetnu inteligenciju, uz obveze da se ‘smanje digitalne nejednakosti’ i da umjetna inteligencija postane ‘održiva za ljude i planet’.

Pritisak na EU da preispita pristup tehnologiji ne dolazi samo s druge strane Atlantika. Istraživanje koje je 2024. provela Digitalna Europa, lobistička grupa tehnološke industrije sa sjedištem u Bruxellesu, pokazuje da, kada je riječ o investicijama u umjetnu inteligenciju, EU zaostaje iza SAD-a i Kine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lobisti su također upozorili da ‘složene regulative ometaju rast i fleksibilnost europskih kompanija, često ih primoravajući da traže povoljnija tržišta’. Janosch Delcker, stručnjak za tehnologiju, rekao je da bi investicijski planovi EU-a, najavljeni ovoga tjedna, ‘mogli biti jedan od ključnih elemenata koji bi promijenili situaciju’.

Iako je obećanje Ursule von der Leyen o ‘mobilizaciji’ novca bilo prilično uopćeno, ono je uslijedilo nakon slične najave iz Francuske. “Čini se da su donositelji odluka shvatili da će biti potrebna veća ulaganja kako bi se Europska unija mogla natjecati u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju”, rekao je Delcker.

Dodaje da je mnoge navelo na razmišljanje nedavno lansiranje DeepSeeka, velikog jezičnog modela kineskog startupa. “Čini se da je DeepSeek razvio model sposoban da se u određenim aspektima natječe s velikim igračima. Ali, koliko znamo, to je učinio s minimalno novca”, ukazuje Delcker i dodaje: “Mnogima u Europi je to otvorilo oči. Ako to može DeepSeek, onda možemo i mi”.

Međutim, najavljeni zaokret EU-a neke je i zabrinuo. Jedna od njih je Carla Hustedt koja vodi Centar za digitalno društvo pri zakladi Mercator. “Nešto čega se iskreno plašim u ovom trenutku jeste da će nas taj narativ protiv regulacije dovesti do toga da implementaciju donesenih zakona ne shvatimo ozbiljno”, upozorava ona za DW.

Iako je Husted pohvalila zalaganje za veće investicije u Europi, ujedno je i upozorila: “Trenutno imamo puno doista dobrih regulativa u EU i sada je vrijeme da ih primijenimo na pravi način”.

Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Axel Voss smatra da ukidanjem Direktive o odgovornosti za AI, Komisija svjesno bira pravnu nesigurnost, neravnotežu korporativne moći i pristup Divljeg zapada prema odgovornosti za AI, koji koristi isključivo velikim tehnološkim kompanijama.

“Stvarna situacija sada je takva da će se odgovornost za AI rješavati kroz fragmentirani mozaik 27 različitih nacionalnih pravnih sustava, što će gušiti europske AI startupove i mala i srednja poduzeća. Pitanje je shvaćamo li jedinstveno tržište ozbiljno ili ne?”, navodi Voss i dodaje da će bez AILD-a pravda će za većinu žrtava biti nedostižna.

“Ovim potezom Komisija bi jednako tako mogla povući i AI Act, kako bi nadoknadila teret koji stavlja na poduzeća. Za razliku od AI Acta, koji je ex ante regulatorni okvir, AILD je bio ex post mehanizam odgovornosti, što znači da bi stupio na snagu tek kada AI zapravo uzrokuje štetu.

Nikada nije bio usmjeren na gušenje inovacija, već na osiguravanje odgovornosti. Ubijajući AILD, Komisija ostavlja do 498,3 milijarde eura ekonomskih koristi neiskorištenima, dok istovremeno povećava troškove za poduzeća. S ovakvim strateškim pogreškama, nažalost, nemam povjerenja da ćemo ikada uspjeti stvoriti digitalno jedinstveno tržište usmjereno prema budućnosti”, smatra Voss.

Izbjeći trgovinski rat
Dok tehnološki milijarderi sada šetaju hodnicima moći u Washingtonu, a SAD uvodi ili podiže carine, ne zna se kako će na to reagirati EU. Prioritet broj jedan za Bruxelles jest da se izbjegne trgovinski rat. Zato neki lideri EU-a predlažu da se kupi više energije ili vojne opreme iz SAD-a. Mnogi se pitaju kakvu bi ulogu u budućem odgovoru EU-a mogle imati velike tehnološke kompanije.

U privatnim razgovorima neki priznaju da bi mogao pomoći popustljiviji odnos prema velikim tehnološkim firmama. Međutim, ako se trgovinske tenzije pojačaju, velike tehnološke kompanije mogle bi se naći i na meti Bruxellesa, budući da EU ima instrumente za odmazdu koji omogućavaju ograničenja u trgovini uslugama.