Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile mnoge nove mogućnosti financiranja iz europskih fondova.

Pristup strukturnim i kohezijskim fondovima omogućiti će nam iskorištavanje bitno većih sredstava i može se pretpostaviti da će puno više organizacija htjeti aplicirati na različite natječaje.Ovo nije samo prilika već i izazov za Hrvatsku jer je trenutna situacija u segmentu fondova veoma kompleksna. Paralelno se odvijaju različiti procesi unutar različitih programa: ugovaranje i provedba IPA-e, pripreme za korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda i objava prvih natječaja u okviru financijske perspektive 2007.-2013., te pripreme za korištenje strukturnih fondova i kohezijskog fonda u okviru financijske perspektive 2014.-2020. No, bez dobrog poznavanja pravila i razlika između programa smanjuju se šanse za uspješno apliciranje za sredstva iz fondova.

Za početak je važno upoznati se s pravnom osnovom i uspostavljenom operativnom  strukturom ovih prvih dostupnih EU fondova iz razdoblja 2007-2013. Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 78/12) definirane su uloge koje pojedina tijela imaju u sustavu, a Uredba o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata EU u Republici Hrvatskoj (NN 97/12) definira nadležnost pojedinih tijela državne uprave u pojedinim operativnim programima, među kojima su operativno za korisnike najvažnija Upravljačka tijela i Posrednička tijela razine 1 i 2. Ono što je važno istaknuti je da "ugovorno tijelo" više ne postoji, ugovor o dodjeli sredstava je tripartitan, a uloge su raspodijeljene tako da posredničko tijelo razine 1 objavljuje natječaje i odgovorno je za odabir projekata za financiranje, a posredničko tijelo razine 2 vrši kontrolu nad provedbom ugovora.

Osim spomenutih Zakona i Uredbe, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije pripremilo je i set tzv. Zajedničkih nacionalnih pravila kojima se uređuju pravila financiranja strukturnih fondova u razdoblju 2007-2013.Pravilnik o prihvatljivosti izdataka prvi je od pravilnika Ministarstva. Njime se definira koja vrsta troškova se može smatrati prihvatljivima za financiranje iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Plaćanja troškova moraju se dogoditi u razdoblju 1.7.2013. i 31.12.2016., a trošak mora biti stvaran (podržan računima, računovodstvenim ispravama ili ekvivalentom), a predujmovi se smatraju prihvatljivim troškom. Naročito treba izdvojiti Pravilnik o uvjetima za pripremu i provedbu projekata koji određuju tehničke, administrativne i financijske preduvjete projekata, preduvjete za tzv. velike projekte (iznad 50 milijuna eura), definiraju se pravila javne nabave, zabranjuje duplo financiranje, definiraju se uvjeti za prijelazno razdoblje itd. Projekti moraju biti spremni na provedbu projektnih aktivnosti (zreli), što uključuje i to da moraju biti  spremni za objavu postupaka javne nabave u sukladnosti s vremenskim planom izvedbe aktivnosti koji se navodi u aplikaciji projektnog prijedloga. Svi projekti moraju identificirati potencijalne prepreke i rješenja u odnosu na tehničke, regulatorne i upravljačke aspekte i dati uvjerenje da se odabrano rješenje doista može izvesti i da je odabrana najbolja opcija među ponuđenima.

Svi projekti moraju pokazati da su vrijedni financiranja kroz analizu troškova i koristi i da su u skladu s horizontalnim principima i načelima (poput nediskriminacije, zaštite prirode i sl.).  Svi projekti koje provode korisnici koji su obveznici Zakon o javnoj nabavi (ZJN) će isti zakon koristiti i u postupcima nabave u projektima iz strukturnih fondova. Korisnici koji nisu obveznici ZJN morati će slijediti načela i pravila koja je definirao ugovor o dodjeli sredstava temeljem aneksa ovog Pravilnika. Prilozi Pravilniku definiraju minimalne obrasce koje će svaki projekt morati popuniti. Svaki će natječaj definirati dodatne zahtjeve pred potencijalne prijavitelje. Pravilnikom je definiran i ugovor koji će korisnici potpisivati, a svi dijelovi ugovora prilogom su Pravilnika i redovito se pojavljuju i kao prilozi svakom natječaju odnosno pozivu za dodjelu sredstava strukturnih fondova.

Pretpristupni i strukturni fondovi

Ključne razlike

Ključne razlike između pretpristupnih i strukturnih fondova su u operativnoj strukturi, izvoru fondova i iznosima na raspolaganju, uvjetima za prihvatljivost troškova, periodu na koji se donose strateški ciljevi, prihvatljivosti troškova financiranja, pravnoj osnovi i standardnim dokumentima, pravnoj osnovi za obvezu javne nabave, uvjetima sufinanciranja i predfinanciranja te slobodi u načinu dodjele sredstava, kontrole i provedbe projekata.

Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost