Najnovija studija Europske komisije upozorava na neusklađenost potražnje i ponude na tržištu kredita koja dovodi do manjka kredita u milijardama eura za poslovanja europskih kreativnih industrija, a taj bi se financijski jaz u sljedećih sedam godina mogao popeti na 13,4 milijarde eura.

Studija koju su za Opću upravu za obrazovanje i kulturu Europske komisije provele istraživačko-konzultantske tvrtke IDEA i Ecorys NL, nudi opširan pregled tržišnog potencijala kulturnog i kreativnog sektora EU, temeljen na mišljenjima približno 3000 ispitanika iz trideset zemalja svijeta prikupljenim putem internetskog istraživanja, te nadopunjenim opširnim intervjuima i iscrpnim pregledom literature.Analizirajući njegovu strukturu, studija negira sve učestalije predrasude o nedostatku profitabilnosti unutar sektora, nudeći detaljan prikaz specifičnih financijskih potreba europskih kreativnih poduzetnika kao i poteškoća s kojima se suočavaju u pristupima privatnim izvorima financiranja.Rezultati studije pokazuju da bi novi Instrument financijskog jamstva u sklopu Programa EU Kreativna Europa, koji je dio nove strategije EU namijenjene poticanju kulturnih i kreativnih sektora, trebao donijeti nužno potrebno olakšanje.

Također, suprotno uobičajenom vjerovanju, studija je pokazala kako tvrtke europskog kulturnog i kreativnog sektora imaju iznadprosječnu profitabilnost i koeficijent solventnosti u usporedbi s cjelokupnim gospodarstvom.No, zbog neopipljive prirode njihove imovine, relativne mladosti i fragmentiranosti tržišta na kojemu djeluju, te maglovito definiranih granica sektora, pripadnici te industrije nailaze na velike poteškoće u pronalasku izvora financiranja, koji su mahom dostupni isključivo najvećim kompanijama, dok svi ostali nailaze na čvrsto zatvorena vrata banaka kada im se obrate želeći svoju sjajnu poduzetničku ideju, koju su mukotrpno razrađivali, pretvoriti u profitabilni poduhvat.

Financijski jaz
Iz toga proizlazi financijski jaz u obliku izgubljenih ulaganja do kojih dolazi jer se tvrtkama koje imaju dobre poslovne strategije i dobre profile rizika odbijaju krediti ili ih one ni ne traže jer ne raspolažu dostatnim imovinskim zalogom. Posljedica toga je otežan rast jednog od ključnih europskih gospodarskih sektora, čiji je udjel u BDP-u EU-a natprosječnih preko 4,4 posto. U idućih sedam godina, taj bi se financijski jaz mogao popeti na na 13,4 milijarde eura, upozoravaju autori studije.Iako je utvrdila da je ključno sniziti financijski rizik banaka – problem koji će se riješiti kroz uvođenje instrumenta financijskog jamstva u sklopu Programa EU Kreativna Europa koji će dijeliti dio rizika na kredite koje će banke ponuditi poduzećima – studija također upozorava na nužnost osiguravanja dostupnosti odgovarajuće mješavine izvora financiranja za taj sektor.Kreativna Europa izdvojit će od 2016. 120 milijuna eura za instrument financijskog jamstva, koji bi trebao ponuditi 750 milijuna eura u kreditima.

Glavnina programskih sredstava i dalje će biti namijenjena bespovratnom načinu financiranja, a ciljana skupina su mala i srednja poduzeća. Još jedan zaključak studije je nedovoljna informiranost o stvarnom potencijalu tog dinamičnog i brzorastućeg sektora. Kako bi se proširila svijest o tome, Kreativna Europa poticat će obuku financijskih stručnjaka, a Europska komisija također planira poduprijeti inicijative usmjerene na unaprjeđenje informiranosti zajmodavaca i zajmoprimaca o čimbenicima koje je potrebno uzeti u obzir prilikom procjene kreditne sposobnosti malih i srednjih poduzeća kulturnog i kreativnog sektora. 

Procjena solventnosti
Brojni zajmodavci nemaju dovoljno iskustva u procjeni solventnosti poduzeća s nematerijalnom imovinom kao što su prava intelektualnog vlasništva, dok bankama rad otežava i nedostatak pouzdanih statističkih podataka o sektoru.Studija također upozorava na manjak menadžerskih vještina u malim i srednjim kompanijama kulturnog i kreativnog sektora. Odvojeno ispitivanje provedeno u sklopu studije pokazalo je kako čak 60 posto ispitanika nema nikakav poslovni plan. Njih 26 posto u posljednje tri godine nije se odlučilo potražiti vanjske izvore financiranja, a u 39 posto slučajeva razlog je taj što im se to činilo prekompliciranim ili da oduzima previše vremena. Mjere Ek trebale bi osigurati europskim kreativnim malim i srednjim poduzećima lakši pristup privatnim izvorima financiranja. 

Plan pomoći

Kako poboljšati poduzetničke vještine

U skladu s Akcijskim planom za poduzetništvo 2020., EK će poduprijeti i mjere poboljšanja poduzetničkih vještina među kreativnim stručnjacima, koje će uključivati inicijative za unaprjeđenje koordinacije i razmjene dobrih praksi među zemljama članicama, poslovne savjete o pristupima financiranju, te poduzetničku obuku za studente ili stručnjake u sklopu programa Erasmus+ (Udruživanje znanja i Udruživanje sektorskih vještina).

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’