Osam velikih projekata vrijednosti 538,3 milijuna eura, čiji su nositelji Hrvatske željeznice, Hrvatske vode i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, spremno je za prijavu na prve natječaje za strukturne i kohezijske fondove EU.

Kako saznajemo, HŽ Infrastruktura  i Hrvatske vode ozbiljno rade na pripremi i niza drugih projekata –   za rekonstrukciju i izgradnju novih pruga HŽ ukupno predviđa 13 projekata vrijednih 2,8 milijarde eura, a Hrvatske vode 55 projekata vrijednih 1,68 milijardi eura. Tri velika projekta koja će odmah po ulasku u EU prijaviti Hrvatske željeznice teška su 295 milijuna eura. "Dvije prioritetne osi Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova su integracije i modernizacija prometne infrastrukture u Hrvatskoj vezane na TEN-T koridore te razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture. Sukladno tome HŽ Infrastruktura je najveći potencijalni korisnik EUfondova iz ukupnih sredstava koja će nam biti na raspolaganju", ističe Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture. Ne čudi stoga velika priprema 

Brzina na prugi 160 km/sat 
Najveći od tri projekta je izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Njegova je vrijednost 198 milijuna eura, od čega bi se iz EU fondova trebalo financirati 85%, odnosno 168,3 milijuna eura. Peričić ističe da je priprema i ugovaranje radova predviđena do kraja 2013., dok bi izgradnja počela u prvom kvartalu 2014. godine. Što je cilj? Brzina na pruzi od 160 km/sat, povećanje kapaciteta i mogućnost preuzimanja vlakova duljine 750 metara. Radovi će u konačnici, naglašava Peričić, značajno smanjiti vrijeme putovanja između Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Varaždina i Čakovca, a završetak projekta planira se u rujnu 2017. godine. Među ostalim, gradit će se drugi kolosijek duljine 38 kilometara, rekonstruirati postojeći u duljini devet kilometara, obnoviti kolodvori u Dugom Selu, Vrbovcu i Križevcima, a novi izgraditi u Gradecu, izgradit će se 12 nadvožnjaka, šest mostova i obnoviti šest postojećih. Drugi projekt HŽ Infrastrukture, procijenjen na 32 milijuna eura, od čega će također 85% biti financirano iz fondova EU-a, je izgradnja nove pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno.

Peričić napominje da će ta pruga biti od velikog značaja za lokalni promet s obzirom na to da danas nema direktne željezničke veze na relaciji Križevci-Bjelovar-Kloštar. Njenim završetkom putovanje od Bjelovara do Zagreba trajat će sat vremena. Predviđa se izgradnja 12,2 kilometara nove pruge, izgradnja novih stajališta, rekonstrukcija dva kolodvora, izgradnja  nadvožnjaka, obnova tri ceste te gradnja novih spojnih i obilaznih cesta, uključujući i parkirališta uz stajališta. Peričić objašnjava da su radovi prve faze, odnosno izmještanje instalacija, započeli prošlog mjeseca, dok se natječaji za ostale radove planiraju u srpnju. Sukladno tome, ugovori za radove i nadzor trebali bi biti potpisani do kraja godine, dok se početak radova očekuje iduće godine. Za godinu dana očekuje se i početak radova na trećem projektu – novoj pruzi za prigradski promet na dionici Podsused Tvornica – Samobor – Bregana. Projekt je vrijednosti 65 milijuna eura, od čega bi se iz fondova EU-a trebalo osigurati 55 milijuna, a osigurat će priključivanje Samobora i Svete Nedjelje na željezničku mrežu Hrvatske. "Ovim projektom udovoljit će se potrebama velikog broja putnika koji svakodnevno zbog posla i školovanja putuju u Zagreb. Posredno, povećanjem broja putnika u željezničkom prometu u velikoj mjeri rasteretit će se cestovne prometnice na širem području Zagreba", ističe Peričić. Radovi uključuju izgradnju nove elektrificirane jednokolosiječne pruge duljine 14 kilometara, obnova kolodvora Podsused Tvornica, izgradnju tri nova kolodvora i sedam novih stajališta, novog željezničkog mosta Podsused te vijadukta Sv. Nedjelja i Samobor. 

Laboratoriji za riječke znanstvenike
Za gospodarski razvoj Grada Rijeke, s druge strane, veoma je važan projekt opremanja laboratorija i centara na kampusu Sveučilišta u Rijeci. Na projektu čija je vrijednost 18,6 milijuna eura, od čega se iz fondova EU planira povući 85%, riječko Sveučilište radi od 2001. godine. Pero Lučin, rektor Sveučilišta, prisjeća se da im je samo četiri godine trebalo da pripreme svu potrebnu dokumentaciju. Pritom ističe da je ovo tek  početak aplikacije za EU sredstva sa ciljem daljnjeg razvoja i napretka Sveučilišta. "Cilj projekta je da kroz istraživački centar omogućimo rad na najnaprednijim istraživanjima te razvijemo izvrsnost. Posljedično, da spriječimo odljev mozgova u inozemstvo te da privučemo i strane znanstvenike koji bi zajedno s nama stvarali novu riječku industriju", ističe.

Projekt je krenuo od ideje da se na Sveučilištu razvije odjel prirodnih znanosti. Opremit će se centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, za mikro i nano znanosti, za napredno računanje i modeliranje kao i laboratorij Građevinskog fakulteta, hidrotehnički, geotehnički te još neki laboratoriji. "To su osnove za razvoj farmaceutske i zdravstvene industrije, razvoj nano materijala te obrazovanja koje u Rijeci i njenoj okolici želimo razvijati", govori Lučin. No, Sveučilište u Rijeci već ima  razrađenu i sljedeću fazu razvoja u kojoj bi se izgradio i centar za transakcijsku medicinu i istraživanja. "Nadam se da će u ovakve projekte krenuti i druga sveučilišta jer će novca kao i mogućnosti za to zaista biti", poručuje rektor Lučin. Objava natječaja za opremanje centara i laboratorija očekuje se u prvom kvartalu 2014., doznajemo iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koje je nositelj ovog projekta.  

Odvodnja – Poreč, Čakovec, Vukovar 
Velike projekte za prve natječaje za strukturne fondove imaju i Hrvatske vode. Osim četiri najspremnija projekta ukupne vrijednosti 224,7 milijuna eura, u Jedinici za pripremu i provedbu EU projekata, osnovanoj 2008., intenzivno rade na pripremi još 55 projekata koji bi se trebali financirati europskim sredstvima. Za pripremu ovih projekata koji se odnose na izgradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, regionalnih vodoopskrbnih sustava te na zaštitu vode dosad je uloženo 330,5 milijuna kuna, od čega 275,5 milijuna kuna iz sredstava Hrvatskih voda te 55 milijuna iz sredstava EU. Ukupna vrijednost svih projekata procjenjuje se na 1,68 milijardi eura. "Riječ je o golemim infrastrukturnim projektima koje bi Hrvatska teško realizirala sama, stoga strukturni i kohezijski fondovi ostaju kao najozbiljniji izvor financiranja", ističe Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda. Napominje da je trenutno za sektor voda na raspolaganju oko 87,5 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a za infrastrukturne "vodene" projekte, od čega su tri projekta u visokoj fazi provedbe. Realizacija ovih, kao i projekata koji bi tek trebali aplicirati, napominje, osim poboljšanja vodne infrastrukture dovest će do bolje opskrbljenosti pitkom vodom te zaštite okoliša kroz efikasnije sustave odvodnje.

Među najspremnijim za apliciranje su projekti u Poreču, Čakovcu i Vukovaru u sklopu kojih će se izgraditi sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda te projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku. Osječki projekt ujedno je i najvredniji te iznosi 72,5 milijuna eura, od čega se 73 posto planira financirati EU sredstvima, a ostatak iz nacionalnih sredstava. Njegovim završetkom, koje se očekuje 2017., osim izgradnje 16 kilometara cijevi vodoopskrbnog sustava te 66,5 kilometara cijevi sustava odvodnje, 98 posto stanovništava će biti priključeno na sustav odvodnje i na vodoopskrbni sustav čiju će kvalitetu garantirati uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Izgradnja ili nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, rekonstrukcija i izgradnja kanalizacijske mreže te crpnih stanica samo su dio radova planiranih u ostala tri projekta ukupne vrijednosti 152,2 milijuna eura. Oko 80 posto njihovih troškova trebalo bi biti financirano iz fondova.  

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Većina iz EU fondova, dio proračun
Osim ovih projekata u visokoj fazi pripreme su i projekti u Vodicama i Županji. Raspisivanje natječaja za usluge nadzora, izvođenje radova i nabavu opreme na ovim projektima očekuje se krajem ove i početkom sljedeće godine, ističu iz Hrvatskih voda, tvrtke koja je odlukom Europske komisije dobila akreditaciju za daljnji rad na pripremi i provedbi EU projekata bez prethodne kontrole. Kod svih navedenih projekata ostatak potrebnog novca financirat će se iz državnog proračuna. 

Plan Ministarstva reg. razvoja i EU fondova

Ove godine računaju na povlačenje 150 milijuna eura 

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić računa da ćemo ukupno povući 375 milijuna eura od 655 milijuna koliko je za Hrvatsku predviđeno od 1. srpnja do kraja ove godine. Od tog ukupnog iznosa, na strukturne i kohezijski fond otpada oko 450 milijuna eura, a trošenje možemo "rastezati" do kraja 2016. godine. Plan je, objašnjava nam Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, u ovoj godini povući 150 milijuna eura avansa, ali teško je, kaže, procijeniti koliko ćemo realno potrošiti. "Dio potrošnje će sigurno biti u ovoj godini, ali glavnina će se potrošiti u 2014. i sljedeće dvije godine", kaže. Upozorava na izazov s kojim će se Hrvatska suočiti sljedeće godine, kad će joj na raspolaganju biti novi iznos, od čak 1,5 milijarde eura, što ćemo moći trošiti do kraja 2017. godine. "I to je ono na što se naše Ministarstvo najviše koncentriralo, kako osigurati dovoljan broj kvalitetnih projekata, u suradnji s drugim resorima kojima pomažemo da se što bolje organiziraju, da identificiraju što više projektnih prijedloga i da ih što više dođe u fazu provedbe", ističe. U ovoj godini će nam na raspolaganju biti još i 40 milijuna eura za pripremu novog graničnog režima (Schengen); 75 milijuna za likvidnost; 29 milijuna za jačanje administrativnih sposobnosti te 8,7 milijuna za ribarstvo. Predloženo je i 37,4 milijuna eura za Sedmi okvirni program za istraživanje (FP7) te dodatnih 9,8 milijuna eura za cjeloživotno učenje, ali ti su iznosi indikativni jer pokrivaju troškove koji se ne mogu unaprijed odrediti. U europski proračun uplatit ćemo ove godine 211,9 milijuna eura.

Ugovori za radove i nadzor trebali bi biti potpisani do kraja godine
Darko Peričić, HŽ Infrastruktura

Za sektor voda iz EU nam je sada na raspolaganju oko 87,5 mil. eura bespovratnih sredstava 
Ivica Plišić, Hrvatske vode

Najave

17. travnja 
Twining – sigurnost na cestama  
Zatvaranje twinning projekta usklađivanja zakonodavstva s područja sigurnosti cestovnog prometa, u 13.30 sati u u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14  

24. travnja 
Otvorena vrata SAFU-a  
Radionica "Upravljanje rizicima"  u 10 sati u SAFU, Ulica grada Vukovara 284, zgrada C, 5. kat