Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu tijekom devetomjesečnog razdoblja 2008. uložili 52,6 milijardi kuna ili 3,7 posto manje nego u istom razdoblju 2007. godine, što je posljedica usporenoga gospodarskog rasta. Naime, osnovna je karakteristika gospodarskih kretanja u prvih devet mjeseci 2008. bila usporavanje gospodarskog rasta u uvjetima rekordne inflacije od 6,6 posto.

To su potvrdile i ostvarene stope rasta bruto domaćeg proizvoda od 4,3 posto u prvom tromjesečju, 3,4 posto u drugom tromjesečju i 1,6 posto u trećem tromjesečju. Analitičari procjenjuju da je u prvih devet mjeseci 2008. stopa rasta bila oko 3,5 posto, a u devet mjeseci protekle 2007. stopa rasta bila je 5,5 posto. Najveći doprinos gospodarskim kretanjima daju poduzetnici obveznici poreza na dobit koji su ostvarili u prvih devet mjeseci 2008. bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 29,4 milijarde kuna, što je za 3,2 milijarde kuna ili 8,8 posto manje nego prethodne godine. Posljedica je to, s jedne strane, bržeg rasta rashoda od rasta prihoda i, s druge strane, manjih stopa rasta industrijske proizvodnje, realnog prometa u trgovini i manjeg broja noćenja u turizmu. Veći broj poduzetnika obveznika poreza na dobit nije u uvjetima smanjenja gospodarske aktivnosti ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu, što pokazuju podaci iz devetomjesečnih statističkih izvještaja. Naime, od 83.911 poduzetnika samo njih 32.583 ili 38,8 posto u svojim je statističkim izvještajima iskazalo ulaganja, a 51.328 poduzetnika ili 61,2 posto nije iskazalo nikakva ulaganja. U devet mjeseci 2008. uloženo je u dugotrajnu imovinu 52,6 milijardi kuna što je za 3,7 posto manje nego u istom razdoblju 2007. godine.

Dinamika investicija
Od ukupno 32.583 investitora koji su u dugotrajnu imovinu investirali 52,6 milijardi kuna njih deset najvećih investiralo je ukupno 11,8 milijardi kuna ili 22,5 posto ukupnih investicija, a najvećih 100 investitora izdvojilo je za dugotrajnu imovinu 27,7 milijardi kuna što je čak 52,5 posto ukupnih ulaganja svih poduzetnika. Ti podaci ilustriraju veliku koncentraciju ulaganja u dugotrajnu imovinu na vrlo mali broj investitora. Prema tehničkoj strukturi ulaganja uložilo se u građevine 21,1 milijardu kuna ili 40,3 posto ukupnih ulaganja (najveći dio toga odnosi se na ulaganja u cestogradnju). U opremu je uloženo ukupno 23,1 milijardu kuna (domaću 9,4 milijarde, a u uvoznu 13,7 milijardi kuna) što je udjel od 44 posto. U ostalu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu u istom je razdoblju 2008. uloženo 15,8 posto ukupnih ulaganja ili 8,3 milijarde kuna. Posebno je značajno da je u prvih devet mjeseci 2008. godine, prema istom razdoblju 2007. godine, bilo više ulaganja u domaću i stranu opremu, ali su smanjena ulaganja u stambene i ostale zgrade te u cestogradnju što je utjecalo na ukupno smanjenje ulaganja u dugotrajnu imovinu.U razdoblju siječanj − rujan 2008. investicije su se, gledano po pojedinim sektorima vlasništva, kao i dosad, kretale vrlo različito. Udjelom i dinamikom prednjače ulaganja u privatnom sektoru. Od ukupnih ulaganja poduzetnika Hrvatske u devet mjeseci 2008. 72,2 posto ili 40 milijardi kuna ostvario je privatni sektor. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine ulaganja privatnog sektora smanjena su za 5,8 posto. Ulaganja državnog sektora u dugotrajnu imovinu također su smanjena za devet posto, pa je njihov udjel u sveukupno iskazanim ulaganjima 14,8 posto ili 7,8 milijardi kuna. Istodobno ulaganja poduzetnika iz ostalih dvaju sektora vlasništva, mješovitoga i zadružnoga čine 6,8 milijardi kuna ili 13 posto sveukupnih ulaganja.Prema kriteriju veličine poduzetnika, u ulaganjima prednjače veliki poduzetnici. Udjel je velikih poduzetnika u ukupnim ulaganjima 53,8 posto, odnosno 28,3 milijarde kuna, što je povećanje od 8,8 posto prema prvih devet mjeseci 2007. godine. Mali poduzetnici izdvojili su u devet mjeseci 2008. 17,3 milijarde kuna, što je, u odnosu prema istom razdoblju protekle godine, smanjenje za 19,3 posto. Ulaganja srednje velikih poduzetnika bila su 7 milijardi kuna i ona su smanjena za 3 posto prema onima iz istoga razdoblja prethodne godine. Ukupno smanjenje ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu rezultat je malog povećanja ulaganja velikih poduzetnika i većega smanjenja ulaganja malih i srednjih poduzetnika.

Veliki najviše investirali
Poduzetnici koji su registrirani u prerađivačkoj industriji izdvojili su 9 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu (17,1 posto ukupnih ulaganja) u devet mjeseci 2008. godine. To je najviše od svih djelatnosti što je dobar znak pogotovo ako su sve te investicije završile u toj djelatnosti. Naime, iz postojećih podataka možemo identificirati djelatnost investitora, ali ne i namjenu investicije, odnosno u koju se djelatnost ulagalo. Prerađivačka industrija je jedna od dvije najznačajnije djelatnosti (uz trgovinu) po svom doprinosu zapošljavanju i stvaranju novih vrijednosti u poduzetništvu Hrvatske. Nakon prerađivačke industrije po visini ulaganja slijede poduzetnici iz djelatnosti područja poslovanja nekretninama i poslovnih usluga (8,7 milijardi kuna ili 16,5 posto ukupnih ulaganja), zatim oni iz građevinarstva (7,3 milijarde kuna ili 13,9 posto ukupnih ulaganja), i iz trgovine (7,1 milijarda kuna ili 13,5 posto ukupnih ulaganja). Poduzetnici iz navedenih četiriju djelatnosti investirali su 61 posto ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu u devet mjeseci 2008. godine.U odnosu na devet mjeseci 2007. poduzetnici prerađivačke industrije povećali su ulaganja u dugotrajnu imovinu za 19,8 posto, građevinarstva za 14,3 posto, dok su smanjili ulaganja poduzetnici iz trgovine za 6,7 posto i poduzetnici iz djelatnosti nekretnina i poslovnih usluga za čak 40,5 posto. Navedena izdvajanja u dugotrajnu imovinu u prve četiri djelatnosti prema visini ulaganja bitno su utjecala na smanjenje ukupnih ulaganja, i to za 3,7 posto u dugotrajnu imovinu u devet mjeseci 2008. prema istom razdoblju 2007. Poduzetnici Grada Zagreba najviše su investirali u dugotrajnu imovinu u devet mjeseci 2008. godine, 30 milijardi kuna što je 57 posto ukupnih investicija svih poduzetnika u tom razdoblju. Nakon poduzetnika investitora Grada Zagreba slijede investitori s područja Splitsko-dalmatinske županije sa svega 7,1 posto udjela (3,6 milijardi kuna), investitori iz Istarske županije sa 6,2 posto udjela (3,1 milijardu kuna) te investitori s područja Primorsko-goranske županije 7,1 posto udjela (3,6 milijardi kuna) u ukupnim ulaganjima poduzetnika Hrvatske.

Činjenice

Statistička varka
Većina od 100 najvećih investitora ima svoje sjedište u Gradu Zagrebu. Kako se podaci obrađuju prema teritoriju na kojem je sjedište investitora Zagreb će i nadalje prednjačiti kao najveći investitor.

Najlošije u Lici
Najmanje su investirali poduzetnici Ličko-senjske županije, 99 milijuna kuna, što je samo 0,2 posto ukupnih ulaganja.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate