Obnovljiva energija doživljava pravi procvat s razvojem tehnologije, a kako cijene proizvoda koje ovise o njima padaju svaki dan, jasno oni više nisu budućnost nego naša svakodnevica. Velike vjetrenjače u zaleđima naših dalmatinskih gradova više nisu nikakva novost, a solarni paneli na krovovima kuća svaki dan niču u sve većem broju.

Obnovljiva energija dolazi iz izvora koji se prirodno obnavljaju ali su ograničeni protokom, čime su nam dostupni u (praktički) neograničenim količinama, ali postoji ograničena količina energije koju možemo iskoristiti u toku određenog vremena, primjerice jednog dana.

Čisti izvori energije tako zamjenjuju „prljava“ fosilna goriva, nudeći pri tome manju ukupnu emisiju štetnih nusproizvoda koja će u konačnici smanjiti zagađenje. Takvi izvori su važan čimbenik u smanjenju emisije stakleničkih plinova, a njihovim korištenjem smanjujemo uporabu fosilnih goriva, koji su glavni izvor emisije ugljičnog dioksida u atmosferu.

U obnovljive izvore energije se ubrajaju:

• hidroelektrane,
• sunčane elektrane (za pretvorbu u električnu ili u toplinsku energiju),
• bioelektrane-toplane,
• vjetroelektrane,
• geotermalni izvori,
• i mnogi drugi koji koriste tehnologije prirodnih ciklusa pretvorbi energije.

Potencijali obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
Cilj energetsko klimatske-politike EU je da  se do 2030. godine udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na razini Europske unije poveća na najmanje 32%. Hrvatska svojim položajem i klimatskim uvjetima pokazuje puno potencijala za iskorištavanje obnovljive energije. Pri tome se ne radi samo o pojedinim dijelovima zemlje već se pretvorba i pohranjivanje energije može lako obavljati i na moru i na kopnu. Uz pravilno, zakonski regulirano i stručno upravljanje, Hrvatska bi mogla postati svijetli primjer i predvodnica uporabe obnovljivih izvora energije na koje bi se mogle ugledati čak i razvijenije zemlje.

Direktiva EU jasno nalaže da sve države članice moraju osigurati udjel ukupnih izvora energije u ukupnoj proizvodnji od najmanje 32% do 2030. Hrvatska svojim položajem, klimatskim uvjetima i biološkom raznolikošću pokazuje puno potencijala za iskorištavanje obnovljive energije. Pri tome se ne radi samo o pojedinim dijelovima zemlje već se pretvorba i pohranjivanje energije može lako obavljati i na moru i na kopnu. Uz pravilno, zakonski regulirano i stručno upravljanje, Hrvatska bi mogla postati svijetli primjer i predvodnica uporabe obnovljivih izvora energije na koje bi se mogle ugledati čak i najrazvijenije zemlje.

Predviđa se da će ovo desetljeće biti zapisano u povijesti kao velika prekretnica u korištenju električne energije. Već sada cijeli sektor električne energije privlači više investicija nego naftna industrija, a predviđa se da će kroz idućih 20 godina postati najveći izvor energije za krajnje potrošače.

Tako je solarna energija sve značajniji obnovljivi izvor energije koji se u svijetu, ali i Hrvatskoj, koristi sve više u privatnim kućanstvima. Kao osnovni element za tu pretvorbu koriste se fotonaponski (solarni) paneli za koje je karakteristično da proizvode istosmjernu energiju te ih je potrebno povezati (integrirati) u sustav fotonaponske elektrane. Pri tom se istosmjerna energija više povezanih panela pretvara i isporučuje u izmjenični elektroenergetski sustav. Fotonaponske elektrane mogu biti veličine dijela krova neke zgrade, ali mogu biti postavljene i na većim površinama u prostoru te, sukladno, veće snage.

HEP je 2013. godine započeo s korištenjem krovnih površina vlastitih postrojenja za proizvodnju električne energije iz Sunčeve svjetlosti. HEP je još 2013. godine počeo koristiti Sunčevu svjetlost za proizvodnju električne energije I to iz elektrana instaliranih na krovnim površinama vlastitih zgrada, da bi u svojoj aktualnoj razvojnoj strategiji, koja se temelji na obnovljivom scenariju, izgradnji sunčanih elektrana dao istaknutu ulogu.

„Mi u Hrvatskoj elektroprivredi shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo u cilju stabilnosti i jačanja hrvatskog gospodarstva, u ovim kriznim okolnostima bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. U skladu s Europskim zelenim planom i globalnim inicijativama da svjetska energetika u razdoblju nakon pandemije uzrokovane novim koronavirusom još brže krene putem niskougljične tranzicije, nastavili smo intenzivnu realizaciju obnovljivog scenarija razvoja HEP-a.

Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede

U sklopu obnovljivog scenarija u tijeku ili pripremi realizacije imamo niz projekata. Najveći je projekt dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage za 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Za taj projekt u tijeku su izrada projektne dokumentacije i postupci ishođenja dozvola. U izgradnji su novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb s 150 MW električne i 114 MW toplinske snage, investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna, prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, snage 58 MW, u koju ulažemo oko 500 milijuna kuna te sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW. U pogonu već imamo jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, a u tijeku su pripreme za izgradnju sunčanih elektrana Cres i Vrlika.

Ukupno ćemo do 2030. godine u elektranama imati 1.500 MW nove snage. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planiramo imati 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine.

Zahvaljujući i sve povoljnijem okruženju za ulaganja koje sustavno izgrađuje Vlada Republike Hrvatske, očekujemo uspješno ostvarenje svih naših planiranih projekata.“

Sadržaj omogućio HEP.