Uz razvoj složenih tehnologija i sve veću upotrebu interneta, tvrtkama su sve više potrebni kvalificirani ICT stručnjaci za prilagodbu digitalnim i podatkovno intenzivnim okruženjima.

Prema istraživanju Eurostata, čak 63 posto europskih tvrtki koje su zaposlile ili htjele zaposliti ICT stručnjake imalo je velikih poteškoća s time. Hrvatske tvrtke su po tim ‘poteškoćama’ bili iznad europskog prosjeka, na 68 posto.

Ono što je posebno alarmantno je činjenica da je tijekom 2021. Hrvatsku, u relativnom udjelu, napustilo najviše ICT stručnjaka među svim članicama EU-a, kao i da su u Hrvatskoj u 2022. godini ICT stručnjaci činili 3,7 posto ukupne zaposlene radne snage, dok su prosječno u EU zemljama ICT stručnjaci imali udjel od 4,6 posto.

Kako bi ipak zadržali mlade domaće stručnjake i došli do prijeko potrebne radne snage, mnoge tvrtke im već dok studiraju omogućuju vrijedne prakse u poticajnim okruženjima pružajući im iskustvo rada u ‘realnim uvjetima’.

Želi ostati u Hrvatskoj

Jedna od tih tvrtki je ATRON koji već godinama ima pozitivna iskustva sa studentskim praksama. Štoviše, neke od studenata su zaposlili, a dio njih kroz svoje novoosnovane tvrtke radi za ATRON.

Mario Škarica, direktor zagrebačke podružnice ATRON-a, smatra kako ‘IT studenti’ imaju dovoljno prilika za praksu u Hrvatskoj, pogotovo u tvrtkama koje za to imaju kapaciteta. “Nažalost, mi imamo svoje limite, ali ćemo svakako, s obzirom na iskustva, nastaviti osiguravati praksu studentima i po mogućnosti povećati njihov broj”, napominje Škarica koji je optimističan u pogledu ostanka i zapošljavanja ICT stručnjaka.

“Nakon završetka školovanja, odnosno kad se mladi već uključe na tržište rada, sve ovisi o uvjetima koje im kao poslodavci možemo pružiti. Mišljenja sam da je u IT sektoru u Hrvatskoj moguće ostvariti dobre uvjete i da će mladi IT-ovci sve više rješenje pronalaziti u zapošljavanju u domaćim tvrtkama”, poručuje Škarica.

Mario Škarica

Tin Kufrin, student pete godine računarstva na FER-u, zadnje tri godine odrađuje ljetnu praksu u ATRON-u. Svaka praksa mu traje tri mjeseca, iako bi, kaže, volio raditi cijelu godinu, ali mu je to zbog zahtjevnosti studija teško izvedivo. U ATRON je došao sretnim slučajem jer mu ga je preporučio prijatelj koji je tada tamo radio. Prvu praksu odradio je na drugoj godini fakulteta te nastavio tako svako ljeto.

“Praksa u ATRON-u mi je vrlo zanimljiva. Ponajprije jer zadaci koje dobivam često traže kreativnost, snalaženje i učenje novih stvari. Najviše sam radio na alatima za ispitivanje softvera – od generatora ispitnih podataka, osmišljavanja složenijih ispitnih slučajeva, sve do složene e2e integracije modula koji obuhvaća puno manjih servisa. Dobar dio zadataka se fokusirao i na razvoj novih funkcionalnosti te poboljšavanju ili popravljanju starih funkcionalnosti”, objašnjava Kufrin te dodaje kako je praksa ispunila sva njegova očekivanja.

“Na studiju sam dobio dojam o tome što je programiranje na visokoj razini (npr. poslovne aplikacije) i ideja mi se svidjela. U ATRON-u se upravo bavim takvim programiranjem. Najviše me zadovoljilo to što sam imao priliku naučiti mnogo o modernim tehnikama razvoja složenih sustava. U svaku ruku nisam imao razloga tražiti drugu praksu”, kaže student pete godine FER-a koji svoju budućnost vidi u Hrvatskoj, kao programski inženjer.

“Primarni razlog je što volim Hrvatsku, a pošto je moja struka tražena ne bi trebao imati problema sa zapošljavanjem. Presudno kod odabira posla bit će mi njegova zanimljivost i izazovnost te zdrava atmosfera u razvojnom timu”, ističe Kufrin kojem se ove godine na praksi u ATRON-u pridružio i Lovro Klanac. On će na jesen krenuti na FER, a na praksu je došao na preporuku prijatelja koji je prošle godine bio u ATRON-u.

“Praksa je definitivno ispunila moja očekivanja. Osjećam da se kontinuirano razvijam, stječem praktična iskustva i doprinosim timskim projektima. Trenutno radim na testiraju i automatizaciji ATRON-ove web stranice i to mi daje priliku da se upustim u raznovrsne izazove i naučim nove vještine. Osim toga, atmosfera je iznimno podržavajuća i timski duh čini da se osjećam dobrodošlim i cijenjenim. Kolege su spremne podijeliti znanje i iskustvo, što mi pomaže da brže učim i razumijem procese rada u stvarnom poslovnom okruženju”, ističe Klanac i dodaje kako bi se nakon završetka fakulteta želio zaposliti u firmi za programiranje.

Prilika za napredovanje

Priznaje kako je i kod njega bilo razmišljanja o radu u inozemstvu. Razlozi za to su, kaže, raznoliki, uključujući mogućnost za širenje iskustva, rad s različitim kulturama, veće plaće i prilika za napredovanje.

“Ono što bi me zadržalo u Hrvatskoj je dobra ponuda posla i mogućnost za osobni i profesionalni razvoj. Kvaliteta radnog okruženja, mogućnost za napredak u karijeri te prilike za stvaranje vrijednosti kroz svoj rad su presudni faktori koji bi me motivirali za ostanak”, ističe Klanac te dodaje kako najveći problem mladih u Hrvatskoj, posebno u kontekstu zapošljavanja, može biti nedostatak mogućnosti za ostvarenje kvalitetnih poslova koji su u skladu s njihovim obrazovanjem i interesima.

“Suočavaju se s izazovom da pronađu stabilne poslove koji nude dobre uvjete rada, priliku za napredovanje i pristojne plaće. Također, nedovoljno prepoznavanje i vrednovanje njihovih stručnosti i potencijala može doprinijeti osjećaju nezadovoljstva”, smatra Klanac.

* Sadržaj omogućio ATRON