S predsjednikom uprave Dalekovoda Goranom Brajdićem razgovarali smo uoči potpisivanja ugovora o gradnji dalekovoda od 400 kV na Kosovu. Povod je bio posljednji veliki međunarodni posao koji je dobiven u velikoj konkurenciji na međunarodnom natječaju.

Brajdić je u Prizren otputovao s jakom Dalekovodom delegacijom, i po povratku u Zagreb prilikom autorizacije razgovora dopunio ga je sa svježim dojmovima. "Potpisivanje ugovora u Prizrenu bilo je pravo ceremonijalno potpisivanje kakvo i priliči projektu koji je važan za tri države. Drago mi je da je baš Dalekovod izabran izgraditi ovaj dalekovod i omogućiti ne samo povezivanje energetskih sustava nego i omogućiti ljudima na tim prostorima bolju kvalitetu života", rekao nam je. 

Što znači taj 30,7 milijuna eura vrijedan ugovor za knjigu narudžbi i zaposlenost kapaciteta, a što za imidž?  
Ovo je još jedan dokaz naše kvalitete, ali i činjenica da se knjiga narudžbi puni. Kada popunimo kapacitete, povećat ćemo i broj zaposlenih i nastaviti ugovarati nove poslove. Još ima prostora za napredak, ali to će biti slatke brige. Ovaj tender nam je bio bitan jer je riječ o projektu u našem susjedstvu i dugo smo na tome radili, pa je zadovoljstvo dobivenim poslom tim veće. Ovaj posao pridonosi i poboljšanju našeg imidža kao uspješne kompanije unatoč svim izazovima s kojima se susrećemo. 

Dalekovod je ove godine bio u znaku dvije 'vatre': dogovora s vjerovnicima glede restrukturiranja, te borbe za opstanak na tržištu i novi poslovi. Jeste li zadovoljni postignutim?  
Jesmo. Godina je bila puna izazova, no spretno smo riješili sve probleme koji su se pojavili pa Dalekovod dočekuje 2014. u neusporedivo boljem stanju nego što je to bio doček 2013. Uredno smo izvršavali ugovore, a uspjeli smo ugovoriti nove, velike poslove pa vjerujem da smo na novom velikom početku za kompaniju. U zadnjem kvartalu potpisali smo ugovore vrijedne 60 milijuna eura, u Ukrajini i na Kosovu. Punom parom smo radili i borili se za svaki posao jer nam je važan svaki, od najmanjeg pa do ovih velikih o kojima smo izvještavali javnost. Uspjeli smo ući na tržište Velike Britanije i Latvije. Uz sve to smo i restrukturirali kompaniju što je složen i zahtjevan proces. Izgubili smo tek jedan posao za kojeg smatram da bismo ga inače dobili. Riječ je o ugovoru od 30 milijuna eura u Norveškoj. Odjel za upravljanje rizicima tamošnje državne tvrtke ocijenio je rizičnim potpisivanje ugovora budući da nagodba nije bila i sudski sklopljena. Bilo je to u travnju, nakon što je plan na Fini usvojen. Moram priznati, tad smo prilično potonuli. No kao feniks brzo smo se digli. Izvjesno je i da bismo još neke poslove dobili da predstečajna nagodba nije zapela, pa možemo govoriti o više desetaka milijuna eura izgubljene zarade. 

Kakva su Vaša očekivanja za 2014., posebice u sferi novih tendera i poslova? 
Poslovni plan za sljedeću godinu postavljen je konzervativno jer ovisi i o završetku predstečajne nagodbe, a među ostalim sadrži tendere koje već odrađujemo kao i one za koje smo sigurni da bismo ih mogli dobiti. U projekcije su uključene sve konverzije, otpisi i prolongat dugova koji su dio predstečajne nagodbe te dokapitalizacija od 150 milijuna kuna. Mjere financijskog restrukturiranja su fokusirane na osiguranje likvidnosti, prodaju neposlovne imovine te restrukturiranje i smanjenje duga, kao preduvjete za dokapitalizaciju odnosno financijsku stabilnost. Poslovna 2014. bit će prekretnicu kako na mikro tako i na makro planu za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Grupa Dalekovod gradi hrvatski brand prepoznat u inozemstvu i predstavlja kompaniju s velikim potencijalom, i na tome baziramo svoje dugoročne planove. 

Kad očekujete da ćete završiti predstečajnu nagodbu, te kakav je poslovni rezultat ostvaren ove godine? 
Zadovoljan sam s rezultatom u ovoj godini jer su trendovi poslovanja pozitivni što dokazuju i novosklopljeni ugovori. Moći ćemo otplaćivati naše obveze i pripremati se za novi uzlet. Očekujemo da bismo u prvom kvartalu 2014. mogli završiti predstečajni postupak i dokapitalizaciju. Uvjeren sam da će dogodine završiti ciklus od sedam gladnih godina, te da ćemo nastaviti pozitivan trend. Knjiga narudžbi osigurat će stabilno poslovanje. I radnicima sam na kraju godine rekao da sam trenutno najponosniji predsjednik Uprave najbolje kompanije u Hrvatskoj. Rođeni sam optimist, ali ipak sve što sam mislio o Dalekovodu prije nego što sam došao u Upravu, pokazalo se premalo ružičasto. Koliko je to snažan i cijenjen brend, naime, možete shvatiti tek iz kontakta s našim stranim investitorima. Od otvaranja predstečajne nagodbe niti jedan naš projekt nije dospio u probleme i nijedan ulagač nije razmišljao o raskidu ugovora, a što se moglo dogoditi.

Kakva je pozicija tvrtke u međunarodnim vodama?   
Imamo snažnu konkurenciju na međunarodnom tržištu. Sve je više kompanija koje su se nakon niza godina okrenule ponovno energetici i gradnji dalekovoda. Mi smo u prednosti jer ih nikad nismo prestali graditi. Bavili smo se i drugim poslovnim segmentima, ali je naš fokus uvijek bio gradnja dalekovoda, i tu ostvarujemo oko 70 posto prihoda. To je naše najsnažnije oružje. Sve ove godine smo se specijalizirali, pronalazili nove načine kako riješiti tehničke stvari. Stipendirali smo i nove inženjere, a s time nastavljamo nakon sklapanja nagodbe. Dalekovod će se kadrovski jačati sa stručnjacima tehničkog profila, pa je plan dogodine zaposliti još 35 ljudi, većinom inženjera i montera. Naša kvaliteta su ujedno i znanja i sposobnosti zaposlenih koji ponosno ističu "mi smo ekipa koja zna graditi dalekovode". To je Dalekovod dovelo u top pet kompanija u ovoj branši u Europi, a niti u svijetu nismo mnogo dalje. Od konkurencije mogu istaknuti švedski Eltel, te tvrtke iz Kine i Španjolske. No, pojedine velike tvrtke, za razliku od nas, mnogo češće inženjerski prate projekt koji izvode podizvođači, a nemaju svoje ljude i mehanizaciju nego ih podugovaraju na lokalnom tržištu. 

Prema strategiji obnavljanja mreže dalekovoda u EU procjenjuje se da je riječ o tržištu koje do kraja 2020. vrijedi oko 200 milijardi eura. Koliki dio tog kolača može Dalekovod uzeti?   
Iako prognoze tako govore, u sljedećih sedam do deset godina ne usudim se reći da ćemo od toga imati tri milijarde eura prihoda. Vidjet ćemo. Svaki posao nam je novi izazov i nova strategija. Zanimljive su nam sve države u kojima postoje planovi razvoja ulaganja u energetiku, ali realno ne možemo zagristi u preveliki dio kolača. Niti u idealnim uvjetima ne bismo mogli uzeti veliki dio onog što će se nuditi. S jedne strane nemamo kapacitete, no prepoznati smo po znanju, sposobnim radnicima i kvaliteti. Na vanjskim tržištima nastupamo samostalno ili u zajednici ponuditelja što ovisi o uvjetima natječaja, stanju na tržištu i našoj ocjeni kakve su nam šanse. Tako će biti i u buduće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kakvi su planovi za nastup na stranim tržištima?
Nešto više od polovice prihoda Dalekovod ostvaruje na stranim tržištima. U fokusu nam je rast na postojećim stranim tržištima gdje ćemo se boriti za dodatni rast. To su prvenstveno tržišta Norveške, Švedske, Ukrajine, Latvije i susjednih zemalja, ali i Poljske. Norveška je svoj investicijski plan povećala u sljedećem razdoblju što nam ide u prilog, a od novijih tržišta usredotočeni smo na Poljsku, iako smo smo tamo već prisutni, s manjim poslovima. U ovoj branši se ne ulazi jednostavno na novo tržište, za to su potrebne godine. Primjer  je Norveška, za zeleno svjetlo da uopće možete dati ponudu trebaju vam tri godine.

A planovi na domaćem tržištu? Imate li procjene vrijednosti tendera vezanih uz investicije u željezničku mrežu za koje ste zainteresirani?
Dalekovod je niz godina prisutan na hrvatskom tržištu i nadamo se da će se ulaganja u energetsku infrastrukturu povećati. No to ovisi o mogućnosti investiranja prvenstveno države. Radimo nešto i za privatne investitore te u tom segmentu očekujemo blagi rast u. Nakon završetka investicijskog ciklusa u cestogradnji čekamo da krenu ulaganja u željeznice. Za taj segment posebno se pripremamo jer je dio naše proizvodnje vezan i za željeznicu. Željeznička mreža je dotrajala, a ti će se projekte financijski podupirati novac iz EU fondova pa vidimo tu svoju priliku.  

Je li novi kosovski dalekovod ujedno simbolizira i povratak suradnji s Njemačkom razvojnom bankom KfW. Kakav je značaj toga za imidž i planirate li obnovu suradnje sa stranim bankama? 
Poslovanje Dalekovoda prate Zagrebačka banka, čiju ulogu možemo posebno istaknuti kao pozitivnu, te Privredna banka Zagreb i HBOR. Očekujem i da će izlaskom iz predstečajne nagodbe poslovanje Dalekovoda brzo početi pratiti još dvije banke. Mogu reći da su nam četiri banke dostatna podrška u postizanju potrebne razine garancijskog potencijala tako da se možemo natjecati i ugovarati nove poslove. Nakon što je Hrvatska postala članicom EU mislim da možemo računati i na podršku inozemnih banaka. U kontaktima sam s njima i vjerujem da bi jedna ozbiljna strana banka mogla biti zainteresirana za suradnju. U pogledu sredstava za likvidnost ili kratkoročnih obrtnih sredstva zapravo nam banke uopće nisu potrebne. No, njihovu podršku trebamo zbog investicija u dugotrajna sredstva i širenja kapaciteta, te u svrhu našeg garancijskog potencijala pri natjecanju na tenderima. Imamo i potporu HBOR-a, posebno u izvoznim poslovima.  

Što očekujete od Nexusa i novog fonda za pomoć tvrtkama nakon predstečaja?
S Nexusom smo u stalnom kontaktu i po završetku naše predstečajne nagodbe očekujemo da će se on pojaviti sa svojom obvezujućom ponudom. Ne razmišljamo u nekim negativnim scenarijima za Dalekovod jer smo pokazali da imamo velik potencijal. Što se tiče novog fonda, otvoreni smo za tu opciju.  je odlična ideja jer tvrkama koje su završile predstečaj treba potpora dok se ponovno ne izgradi povjerenje banaka.

Kakvi su planovi s proizvodnjom u Hrvatskoj? Ipak nećete seliti iz zemlje, a govori se o investicijama radi  optimalizacije poslovanja. Kad s time krećete i zašto?
Investicijski ciklus je posljednjih godina bio zanemaren, a to se sad stubokom mijenja. Najveća ulaganja bit će u Hrvatskoj, konkretnije u Cinčaonici u Dugom Selu te u Velikoj Gorici, a slijede i ulaganja u našoj tvornici u Doboju. Odustali smo od preseljenja o čemu smo jedno vrijeme intenzivno razmišljali. No, pošto smo hrvatska kompanija, odlučili smo ovdje povećati napore, te podići profitabilnost i više zapošljavati naše ljude. Tako smo usvojili petogodišnji plan investicija i 2014. planiramo ulaganja u iznosu od 35 milijuna kuna u tehnološko unaprjeđenje i proizvodnju, te poboljšanje proizvodnih procesa. U usporedbi s europskim mjerilima glede produktivnosti po zaposlenom u sličnim branšama trenutačno prilično zaostajemo. Cilj nam je u ovoj fazi podići produktivnost za 30 do 40 posto čime ćemo dosegnuti europski prosjek, a to je moguće postići brzo zahvaljujući ulaganjima u dugotrajnu imovinu. Ulaganje omogućuje brzi povrat,  i to povećanjem  kapaciteta proizvodnje koji će u nekim segmentima biti i 100% veći.

Što poručujete investitorima i vjerovnicima?
Uvjeren sam da će za svoje strpljenje i povjerenje biti nagrađeni, a tako je odlučilo više od 90 posto vjerovnika. I oni čekaju da krenemo punim jedrima. Primjerice, primili smo brojne čestitke vjerovnika nakon objave za Dalekovod pozitivnog rješenja Visokog trgovačkog suda. Jedan je komentar glasio: "Sad je 2:2, a igra se 85. minuta. Sad stisnite i zabite treći gol". I mi ćemo ga zabiti!

Misija

Bili ste menadžer u HT-u, Tisku, Adriatica netu, ali i Zagrebačkoj banci i PBZ-u. Čini se da vam se Dalekovod uvukao pod kožu? Kakav odnos imate s radnicima i jeste li se  s kompanijom vezani i emotivno?

Upravo sam obišao sve pogone, u razgovoru s radnicima vidljivo je raspoloženje koje je na izuzetno visokom nivou. Oni vide da je na kraju tunela svijetlo, a sada smo sigurni da to nije vlak. Ne mogu reći da se nisam vezao. Ne mislim otići, barem dok ne ispunim svoju želju i svoj cilj, a to je vratiti Dalekovod na put uspjeha i nekako mislim da smo krenuli baš u tom smjeru…. Plaće se radnicima redovito isplaćuju i imamo punu zaposlenost u proizvodnji. Što se gradnje tiče, sad je period kada i inače planiramo odmor, a s ljepšim vremenom krećemo punom parom. Isplatili smo božićnicu u iznosu od tisuću kuna za nagradu radnicima što su izdržali u ovoj tešku godinu.