Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera (BSA) objavilo je polugodišnje izvješće o radu iz kojeg je vidljivo da se borba protiv softverske piratizacije sve više zaoštrava. U izvješću se navodi da je BSA u prvih pet mjeseci ove godine zaprimila 63 prijave na potencijalno softversko piratstvo. Udruga je na to upozorila 35 tvrtki, a Državnom Inspektoratu (DIRH) uputila je prijave protiv sedam tvrtki za koje se sumnja da koriste piratski softver.

Pojačane kontrole
DIRH je pak izvršio inspekcijski nadzor u 14 tvrtki, od čega je u njih deset pronađen nelicencirani softver. I dok je jedna tvrtka, prema podacima BSA, sklopila nagodbu, protiv ostalih je podignut prekršajni postupak. Aktivni su bili i sudovi na kojima se vodi osam kaznenih postupaka protiv preprodavača piratskih CD i DVD medija. Od početka godina zaključene su četiri prvostupanjske, odnosno nepravomoćne sudske presude, od kojih je jedna oslobađajuća. “Hrvatska je još u tranziciji kad govorimo o intelektualnom vlasništvu, jer još nismo došli do trenutka kad nam je piratizacija softvera nešto što smatramo posve nedopuštenim. Utjecaj intelektualnog vlasništva na gospodarstvo je iznimno velik, što potvrđuje Studija o ekonomskom doprinosu djelatnosti temeljenih na autorskom pravu u gospodarstvu Republike Hrvatske koju je u svibnju 2007. objavio Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Primjerice, industrije koje svoje poslovanje temelje na autorskim pravima ostvaruju u Hrvatskoj veći prihod od svih hotela u Hrvatskoj”, kaže Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. U posljednjih desetak godina stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj se praktički prepolovila te je danas na razini istočnoeuropskog prosjeka od 50-60 posto. Neke zemlje u bližoj okolici imaju znatno više stope softverskog piratstva nego Hrvatska. Tako je stopa softverskog piratstva u prošloj godini u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Makedoniji iznosila 68 posto, dok je u Srbiji bila 76 posto, a u Crnoj Gori čak 83 posto. Vukmir kaže da je u srednjoj i istočnoj Europi, općenito, taj problem najviše prisutan u Rusiji gdje je stopa softverskog piratstva 73 posto. U zemljama poput Armenije i Azerbajdžana ta je stopa i danas više od 90 posto, kao što je prije desetak godina bila u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je pak stopa softverskog piratstva na osobnim računalima u 2007. smanjena za jedan posto, na 54 posto, što je globalni trend i u većini drugih zemalja. Ipak, zbog iznimno brzog rasta, dodaje Vukmir, hrvatsko gospodarstvo pretrpjelo je gubitke u iznosu od 322 milijuna kuna u 2007. godini. “Prema IDC-ovoj Studiji o gospodarskim učincima softverskog piratstva, smanjenjem stope softverskog piratstva za samo deset posto Hrvatska bi do 2009. otvorila više od tisuću novih radnih mjesta u IT sektoru, te bi se nacionalnom gospodarstvu donijelo dodatnih 247 milijuna američkih dolara. Osim toga, prihodi nacionalne industrije povećali bi se za više od 150 milijuna američkih dolara, te se ostvarilo dodatnih 63 milijuna američkih dolara poreznih prihoda”, ističe Vukmir.

Regionalne akcije
BSA je u proteklih godinu dana proveo tri regionalne, kako sami navode, “pravno-marketinške” kampanje. Pod nazivom “BSA je i u vašem gradu”, u Dalmaciji, Zagrebu te Istri i Primorju udruga je educirala tvrtke o pravilima softverskog licenciranja i upravljanja softverskom imovinom. Kao rezultat, 85 posto od 450 tvrtki obuhvaćenih akcijom ocijenilo ju je vrlo pozitivno. “Uz dopis, BSA se poslovnoj javnosti obratio i putem oglasa te radijskih spotova”, zaključio je Vukmir.