U dodjeli nepovratne pomoći za poticanje razvoja tekstilne i kožarske industrije više od trećine sredstava od ukupno 20 milijuna kuna dobile su tvrtke iz Varaždinske županije. Na prvom mjestu je Varteks kojem je dodijeljeno gotovo četvrtina ukupnog iznosa – 4,7 milijuna kuna, a na drugom Boxmark Leather sa 1,6 milijuna. Potpore su dobili i ostali iz županije, ali u znatno manjim iznosima. To su Bambi, Ivančica, Midal, Siga, Svis, Smiv Nova, Štefičar-Tex, VIS Konfekcija, VIS kišobrani i galanterija, Vistex i Vizmatex. Dobro su prošli i u Zagorju gdje su novac dobili Kotka, Krateks, Zelinka, Inkop, Kunateks, Orokonfekcija, Predionica Klanjec, Prevent, Protrade-Lemona, Regeneracija…

Nastavak obnove
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sredstva odobravalo je onima koji su se obvezali da će ih utrošiti na razvoj vlastitih proizvoda, usvajanje novih tržišta, tehnologija, uvođenje sustava kvalitete i zaštite okoliša te edukaciju kadrova.
Prema popisu 114 tvrtki od kojih je 51 odbijena, riječ je o poznatim proizvođačima, ali među njima ima i novih, tek registriranih.
Tekstilna industrija Sloga d.d. iz Požege namjeravala je kupiti stroj cater za automatsko iskrojavanje kako bi kompjutorizirali krojačnicu.To bi zamijenilo rad deset radnika od ukupno 496 stalno zaposlenih i omogućilo nastavak tehnološke obnove. Međutim, cater koji je neophodan u ispunjavanju brzih narudžbi malih serija stoji 150.000 eura, a Sloga je dobila od Ministarstva samo 131.755 kuna. Velka Markić, direktorica Sloge, kaže: “Novac bismo utrošili strogo namjenski i ništa ne bi otišlo u potrošnju. Nova tehnologija omogućila bi nam veću preciznost i brzinu u ispunjavanju narudžbi jer sve više s lohn poslova prelazimo na izradu poluproizvoda. Kupac daje sliku kreacije i osnovni materijal, a mi razvijamo kroj koji se umnoži prema veličinama, zatim dajemo svoj pribor i gotov proizvod otpremimo kupcu.” Većina tekstilaca preživljava na lohnu koji ne može opstati dugotrajno pa je izrada poluproizvoda dobra budućnost za one koji ne mogu sami sve proizvoditi, smatra direktorica Markić. Inače, Sloga posluje pozitivno, koliko je u sadašnjem trenutku to uopće moguće u ovoj branši. Što se tiče vlasničke strukture oko 45 posto drže mali dioničari, a ostalo pripada Ministarstvu financija i Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Oko 15 posto proizvodnje plasira se na domaćem tržištu, ostalo izvozi u Švicarsku, Francusku, Njemačku i Italiju, a u manjim količinama i u Sloveniju i BiH.

Sačuvati radna mjesta
U posljednje vrijeme poduzeće se orijentiralo na proizvodnju konfekcije za punije osobe koje tržište traži. “Sve što pošaljemo u trgovine, to se i proda. Sloga, nažalost, nema financijskih mogućnosti za veću proizvodnju odjeće za punije osobe od kvalitetnih tkanina. Takvi kupci obično ne pitaju za cijenu već traže kvalitetu te da se ugodno osjećaju”, objašnjava Velka Markić. Osim toga, htjeli bi povećati plasman konfekcije u velike gradove jer sada se Slogini proizvodi mogu kupiti samo u zagrebačkoj Nami, u Rijeci te u desetak vlastitih prodavaonica, uglavnom u Slavoniji. Jedno od objašnjenja u Ministarstvu gospodarstva bilo je da na pojedinačni iznos potpore utječu investicijske aktivnosti u posljednje tri godine, ostvarena dobit i broj zaposlenih. Sloga se jedino ne može pohvaliti dobiti jer se posljednjih godina borila za opstanak investirajući koliko je bilo moguće kako bi se sačuvala radna mjesta u županiji u kojoj industrija nije razvijena, a nezaposlenost je velika.

Boxmark: Poslovna je tajna u što ćemo uložiti potporu

Austrijska tvrtka Boxmark Leather najveći je investitor u varaždinskoj Slobodnoj zoni i jedan od najvećih proizvođača kožnatih sjedala za proizvođače automobila kao što su Audi ili BMW. Zapošljava oko 700 ljudi, ali su vlasnici izjavili da će ukupno raditi do 2500 ljudi. U što će i kako uložiti novac dobiven od Ministarstva, nisu htjeli reći jer je to, prema riječima direktora Igora Grebličkog, poslovna tajna.