U vrijeme dok je prosinac 2008. išao k vrhuncu, dio medija “nabrijavao” je podatke o rastrošnosti Hrvata, procjenjujući kako će u tom blagdanskom mjesecu u “šopingmaniji” ostaviti najmanje 12 milijardi kuna. Međutim, analitičari Privredne banke Zagreb iznose da je trgovina na malo u 2008. prema 2007. nominalno rasla 0,5% ,dok je u realnim terminima zabilježila pad 3,2%. Tako snažno usporavanje u nacionalnoj maloprodaji ne pamti se unatrag desetak godina, ističu, i ocjenjuju kako je, čini se, ipak došlo do promjena u potrošačkim navikama. I rast inflacije kroz pet uzastopnih tromjesečja ostavio je traga na očigledno smanjenoj kupovnoj moći, zaključuju u PBZ-u. Kako se hrvatski trgovci nose s već evidentnom gospodarskom recesijom, je li uočen pad prometa, očituju li se promjene u potrošačkim navikama kupaca, što se danas više traži u odnosu na godinu prije, rastu li zalihe? Odgovor na ta pitanja zatražen je kod nekoliko ovdašnjih trgovačkih lanaca.

FLIBA
Manje se kupuje za gotovinu
Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Fliba Emmezeta Croatia, potvrđuje pad prometa od prosinca. Navodi kako se sve manje kupuje za gotovinu, primjetan je pomak prema još dostupnim kreditima te upozorava da rastu zalihe što trgovce dodatno opterećuje financijski. Uzrok je, kaže, evidentan pad kupovne moći stanovništva. Školnik navodi da se pad prometa nastavio i tijekom siječnja te u veljači čemu je uz manju kupovnu moć uvelike utjecala i zakonska odredba o neradnoj nedjelji, na koju se odnosilo 15 posto prometa Flibe. “Dogodila se tipična situacija za maloprodaju neprehrambenih artikala, promet se nije u znatnijoj mjeri prelio na ostale dane”, pojašnjava i dodaje kako se doista sve više uočava da kupci svoje navike prilagođavaju padu kupovne moći ili su ih prisiljeni prilagoditi. “Traženiji su artikli niže cijene, a neke kategorije proizvoda takozvani big ticket – automobili, elektronika, namještaj, ‘pate’ jer se kupci sve teže odlučuju”, iznosi Školnik.

GETRO
Suživot s krizom
“Recept Getroa, iskušan kroz više od 15 godina, iskazan je kroz pažljivu politiku cijena, kontrolu troškova, planirano poslovanje te odabir proizvoda provjerene kvalitete i prihvatljive cijene od sigurnih dobavljača”, iznosi Marija Jalšovec, direktorica marketinga, “alat” s kojim računaju zadržati kupce omogućujući im lakši “suživot s krizom”. Jalšovec potvrđuje da se “globalna kriza tržišta, posebice u industriji trgovine, te atmosfera smanjene potrošnje odražava i na poslovanje Getroa”. Potrošačke navike stanovništva su promijenjene zbog negativnih gospodarskih kretanja. “Analiza prodajnih rezultata otkriva da potrošači troše zamjetno opreznije i pažljivije kontroliraju nabave izborom najpovoljnijeg i nužnog, što rezultira padom prodaje neprehrambenih artikala”, iznosi Jalšovec. U siječnju 2009. bilježe pad iznad 10 posto u odnosu na 2008., no i zalihe imaju trend pada što je rezultat manjeg ulaza robe u odnosu na godinu prije. “Getro danas sa sigurnošću može ustvrditi da je odluka o neradnoj nedjelji imala za posljedicu pad ionako slabijeg prometa u siječnju, u odnosu na prošlu godinu”, zaključuje Jalšovec.

BILLA
Bez dramatičnih promjena
Siječanj je jedan od mjeseci u kojemu se, bez obzira na događanja u gospodarstvu, tradicionalno bilježi nešto niži promet zbog povećane “blagdanske” potrošnje u prosincu, kaže Aleksandra Šobat iz marketinga Bille. Ističe da “u poslovanju Bille nije došlo ni do kakvih dramatičnih promjena, ni zbog krize, ni zbog neradnih nedjelja.” Razlog tome je poslovni koncept, Billa je supermarket i osnovu prodaje čine prehrambeni proizvodi i nužne kućanske potrepštine pa je promet u skladu s planiranim. Zbog vrlo detaljno razrađenog načina naručivanja i dostave robe zalihe su uobičajene, ne rastu zbog globalnih promjena. “Neradna nedjelja mijenja naviku kupovanja, odnosno pojačan je obujam posla subotom i ponedjeljkom, što je sasvim logična preraspodjela nedjeljnog prometa”, pojašnjava Šobat.

LIDL
Promet ne pada, nego raste
Za razliku od brojne konkurencije Lidl nema problema s prometom zbog recesije ili neradne nedjelje. Ta trgovačka kuća, tako tvrde u Upravi, bilježi konstantan rast prometa nakon što je stigla na hrvatsko tržište. U Lidlu ne zapažaju ni promjene u potrošačkim navikama kupaca. Njihovi kupci, uvjereni su, prepoznali su prednost kupnje u jedinom “hard discounteru” u Hrvatskoj. Ipak, u odnosu na prošlu godinu zamijetili su da potrošači više kupuju osnovne živezne namirnice kao što su mlijeko, brašno, ulje i šećer. Budući da zalihe konstantno prilagođavaju potražnji kupaca, u Lidlu ne bilježe ni iznenadni porast zaliha.

MERCATOR-H
Lepeza marketinških aktivnosti
Premda je u prosincu 2008. u odnosu na prosinac 2007. zabilježen rast broja kupaca za čak 19 posto, sadržaj potrošačke košarice je oskudniji zbog utjecaja globalne krize, ocjenjuje Hrvoje Štorga, direktor Mercator-H. Činjenica je, otkriva, da su kupci postali otvoreniji i reagiraju na različite marketinške aktivnosti. Za kupnju iznad 300 kuna dobiju popust od 10 posto utorkom, stoga broje više kupaca upravo na taj. Zamjećuju i rast prodaje proizvoda vlastite trgovačke marke, veće efekte na programu lojalnosti kroz kreditno-bonitetnu karticu Mercator Pika te projekt Hrvatska košarica kojim nude brojne hrvatske proizvode pod povoljnim cijenama. Poskupljenjima se, kaže, odupiru stalnim proširenjem palete proizvoda vlastite trgovačke marke te kroz projekt “zaključane cijene” gdje unatoč poskupljenjima koja nameću dobavljači mnogim proizvodima zamrzavaju cijene. Zaliha ima, no uvode dodatne mjere kako bi ih optimizirali.

SPAR S
Budget i Happy ponedjeljak
Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara, tvrtke koja je nedavno svoj portfelj u RH osnažila preuzimanjem Hipermaketa Coop, tvrdi da je promet u skladu s očekivanjima. Negativna gospodarska kretanja, iznosi, utjecala su na promjenu potrošačkih navika, veća je potražnja jeftinijih proizvoda kao i kontrola nad ukupnom potrošnjom. Spar je, ističe, upravo zbog takvih očekivanja u studenom 2008. razvio vlastitu liniju proizvoda “S-Budget” po diskontnim cijenama. Spar je u 2009. pružio i mogućnost dodatne uštede preko akcije “Happy ponedjeljak”, popust na svu svježu robu ponedjeljkom od 19 do 21 sat je 25 posto. Nema gomilanja zaliha, organizirani su tako da reagiraju iz dana u dan, odnosno ovisno o potražnji.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate