Iako su skladišta u prošlosti bila često jeftina zdanja koja su se sastojala samo od betonskih zidova i krova, u današnje doba je gotovo nezamislovo da netko svoju robu čuva u takvim prostorima. Istodobno je došlo do potrebe za specifičnim skladišnim prostorima, ali i tehnologijom građenja te većeg izbora pristupačnih materijala.

Siniša Dadić, pomoćnik direktora Jones Lang LaSalle u Hrvatskoj, američke nekretninske agencije koja u našoj zemlji, između ostalog, ima 90 tisuća četvornih metara suvremenog skladišnog prostora u Svetoj Nedjelji kod Zagreba, ističe da je danas glavna karakteristika novih skladišta da ona budu fleksibilna, u svakom pogledu. Iako se i dalje grade skladišni prostori visine do sedam metara, sve je više zahtjeva za onima koji su u visini i viši od 20 ili 30 metara. Prema Dadićevim iskustvima, suvremeno skladište se gradi devet do 12 mjeseci, a ona specijalizirana i do 18 mjeseci. Cijena ovisi o mnogo faktora, no činjenica je da je zbog krize građevinskog sektora u zadnjih nekoliko godina pala za 20-ak posto.

Optimizacija i efikasnost

U Ralu logistici, jednoj od najvećih hrvatskih tvrtki u sektoru, naglašavaju da je kod gradnje novih skladišnih prostora najvažnije dizajniranje orijentirano na optimizaciju i efikasnost radnih procesa.

Kako naglašava predsjednika Uprave Ralu logistike Zvonimir Šćurec svakako je potrebno razmišljati dugoročno te osigurati fleksibilnost i predvidjeti mogućnosti proširenja kapaciteta. U toj tvrtki pojašnjavaju da brzi razvoj tehnologije vodi prema sve većoj automatizaciji skladišnih operacija, uključujući uvođenje automatskih dizalica/robota u skladišne manipulacije. Investitor će odabrati vrstu skladišta, skladišnu tehnologiju i opremu nakon dizajniranja optimalnih radnih procesa prema vrsti i opsegu usluga koje od njega očekuju klijenti. Najmodernija tehnologija, ujedno i najskuplja, ne znači automatski da je i optimalna. Visokoregalna automatska skladišta svakako su najmodernija i ne zahtijevaju mnogo fizičkog rada, ali takva skladišta nisu uvijek optimalno rješenje za sve usluge koje se od logističara traže.

"Ako sagledavamo segment hladnog lanca u kojem posluje Ralu logistika, potrebno je osigurati niz preduvjeta kako bi se osigurala jednaka kvaliteta proizvoda tijekom svih procesa. Primjerice, potrebno je uzeti u obzir energetsku učinkovitost te preispitati sve alternativne izvore energije (solarna, geotermalna energija) te ugraditi suvremene i učinkovite rashladne kapacitete kako bi se u skladištima osigurala odgovarajuća temperatura kao i kontinuitet rashlađivanja", kaže Šćurec.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Minimiziranje zaliha

Dodaje da se trendovi u izgradnji skladišta u posljednjem desetljeću prvenstveno odnose na fokusiranje na procese pri dizajniranju novih skladišnih prostora. Naime, Šćurec objašnjava kako je trend kod proizvođača minimiziranje zaliha, logističari to prate i prebacuju fokus s kapaciteta na procese. Također, primjetno je da logističari u većoj mjeri anticipiraju potrebu za novim uslugama i brzo ih implementiraju kako bi mogli što efikasnije pratiti potrebe klijenata. Vrhunska kvaliteta i integritet hladnog lanca je nešto što se samo po sebi podrazumijeva pa je fokus Ralua optimizacija radnih procesa i troškova kako bi se klijentima pružila tražena usluga po prihvatljivoj cijeni.

Iako je u Hrvatskoj zadnjih godina puno napravljeno po pitanju suvremenih skladišnih kapaciteta, još uvijek postoje velike razlike u skladišnim kapacitetima u odnosu na Europu pošto je većina skladišta u našoj zemlji u rukama proizvođača i retailera dok je trend u Europi da se logistika izdvaja i daje specijaliziranim kompanijama. U svijetu je 70 posto logističkih operacija outsourcano logističkim specijalistima, a kod nas 30 do 40 posto. Zato se očekuje da nam pravi razvoj logističkih kompanija u Hrvatskoj tek slijedi.

Vlastita drstribucija

Konkretno, Ralu logistika je početkom ove godine najavila jači zamah u logistici. Otvoreni su regionalni logistički centri u Dalmaciji, Kvarneru i Slavoniji i uspostavljena je vlastita distributivna mreža na nacionalnoj razini.

Poseban naglasak je bio na WMS-u (Warehouse management system) odnosno sustavu upravljanja svim procesima u skladištu što omogućava veću efikasnost i točne i brze informacije koje su u današnjem logističkom poslovanju nužnost.

Uvođenjem suvremenih informatičkih sustava i korištenjem novih vlastitih dostavnih vozila osigurana je sljedivost i integritet hladnog lanca od preuzimanja u skladište do isporuke robe pod temperaturnim režimom na cijelom teritoriju Hrvatske. Sljedeći veliki iskorak u logistici bit će izgradnja vlastitog logističko distributivnog centra.