EN DE

Rast lijekova na recept čuva profitabilnost

Autor: Marija Crnjak
04. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Domaće tržište postalo je zanimljivo za mnoge svjetske kompanije tako da se razvila velika konkurencija u kojoj svi žele učvrstiti svoje pozicije

Vrijednost ukupnoga domaćeg farmaceutskog tržišta, tržišta lijekova i medicinske opreme, za prvih osam mjeseci 2010. godine iznosi 3,7 milijardi kuna, što znači da je tržište u stagnaciji, pokazuju podaci europske konzultantske kuće IMS Health, kojima se za praćenje tržišta redovito koriste sve farmaceutske kuće. Potrošnja lijekova na recept je u laganom porastu za četiri posto u odnosu na lani, dok potrošnja bezreceptnih lijekova znatno pada zbog pada kupovne moći stanovništva. Time se zapravo nastavlja trend komadne i financijske stagnacije koji je obilježio hrvatsko farmaceutsko tržište u 2008. i 2009. godini koje se kreće na oko 90 milijuna komada i teži otprilike 4,5 milijardi kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bolje idu skuplji lijekovi
Procjenjuje se da će 2010. bilježiti isti trend komadne i financijske prodaje, s eventualnom promjenom financijskog udjela u korist skupljih inovativnih lijekova. Također se očekuje blagi pad prodaje koji je nastao najvećim dijelom zbog izostanka gripe te manjeg propisivanja antibiotika. Doduše, farmaceutski sektor unatoč navedenim trendovima i dalje ostaje među najprofitabilnijim sektorima, zbog toga što su troškovi zdravstvenog osiguranja uzrokovani napretkom medicine, starenjem stanovništva i sve većim brojem kroničnih bolesnika iz godine u godinu sve veći. Posljednjih godina hrvatsko farmaceutsko tržište postalo je zanimljivo za mnoge svjetske farmaceutske kuće tako da se razvila velika konkurencija za isti recept, za isti simptom i istog pacijenta. Većina kompanija teži tome da popuni portfelj proizvoda te na taj način učvrste pozicije na tržištu. Dakle, svakako treba očekivati daljnji rast broja generičkih preparata, ističu u industriji, ali i pad njihovih cijena zbog pritiska države, odnosno nacionalnog osiguravatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Unatoč tako snažnoj konkurenciji Pliva, nakon što već gotovo pet godina nije u domaćem vlasništvu, i dalje drži vodeću poziciju na domaćem tržištu, i u segmentu lijekova koji se izdaju na recept i u segmentu OTC lijekova. Kad su u pitanju domaće kompanije, najveći tržišni udjel drže koprivnički Belupo, riječki Jadran Galenski laboratorij te ludbreški Farmal.

Vrijednost ukupnoga domaćeg farmaceutskog tržišta, tržišta lijekova i medicinske opreme, za prvih osam mjeseci 2010. godine iznosi 3,7 milijardi kuna, što znači da je tržište u stagnaciji, pokazuju podaci europske konzultantske kuće IMS Health, kojima se za praćenje tržišta redovito koriste sve farmaceutske kuće. Potrošnja lijekova na recept je u laganom porastu za četiri posto u odnosu na lani, dok potrošnja bezreceptnih lijekova znatno pada zbog pada kupovne moći stanovništva. Time se zapravo nastavlja trend komadne i financijske stagnacije koji je obilježio hrvatsko farmaceutsko tržište u 2008. i 2009. godini koje se kreće na oko 90 milijuna komada i teži otprilike 4,5 milijardi kuna.

Bolje idu skuplji lijekovi
Procjenjuje se da će 2010. bilježiti isti trend komadne i financijske prodaje, s eventualnom promjenom financijskog udjela u korist skupljih inovativnih lijekova. Također se očekuje blagi pad prodaje koji je nastao najvećim dijelom zbog izostanka gripe te manjeg propisivanja antibiotika. Doduše, farmaceutski sektor unatoč navedenim trendovima i dalje ostaje među najprofitabilnijim sektorima, zbog toga što su troškovi zdravstvenog osiguranja uzrokovani napretkom medicine, starenjem stanovništva i sve većim brojem kroničnih bolesnika iz godine u godinu sve veći. Posljednjih godina hrvatsko farmaceutsko tržište postalo je zanimljivo za mnoge svjetske farmaceutske kuće tako da se razvila velika konkurencija za isti recept, za isti simptom i istog pacijenta. Većina kompanija teži tome da popuni portfelj proizvoda te na taj način učvrste pozicije na tržištu. Dakle, svakako treba očekivati daljnji rast broja generičkih preparata, ističu u industriji, ali i pad njihovih cijena zbog pritiska države, odnosno nacionalnog osiguravatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Unatoč tako snažnoj konkurenciji Pliva, nakon što već gotovo pet godina nije u domaćem vlasništvu, i dalje drži vodeću poziciju na domaćem tržištu, i u segmentu lijekova koji se izdaju na recept i u segmentu OTC lijekova. Kad su u pitanju domaće kompanije, najveći tržišni udjel drže koprivnički Belupo, riječki Jadran Galenski laboratorij te ludbreški Farmal.

Na listi HZZO-a nalazi se 130 Plivinih molekula u 292 oblika, a Plivin tržišni udio iznosi 13 posto na ukupnom tržištu ili 34 posto na referentnom, odnosno generičkom tržištu. U kompaniji ističu da je Pliva vodeća i u segmentu OTC lijekova kad je u pitanju financijski udjel. “Unatoč znatno povećanoj internoj efikasnosti poslovanja Pliva je u Hrvatskoj izložena velikim pritiscima poput produženih dana naplate kao i stalnom pritisku na smanjivanje cijene iako su one već znatno niže na tržištu Hrvatske u odnosu na cijene u okruženju. U posljednjih godinu dana registriran je čitav niz novih lijekova, uključujući i Tevin inovativan lijek za liječenje multiple skleroze. Prodaja lijekova u Hrvatskoj bilježi stagnaciju drugu godinu zaredom, a poslovanje Plive sukladno je trendovima cjelokupnog tržišta. Pliva u 2011. godini planira staviti na tržište nekolicinu novih proizvoda koji će omogućiti suvremenu terapiju uz prihvatljive cijene kao kvalitetan partner hrvatskoga zdravstvenog sustava”, izjavio je Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive za Poslovni dnevnik.

Belupo u usponu
U razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine Belupo je na hrvatskom tržištu lijekova na recept zabilježio prodaju od 9 milijuna komada, ostvarivši prihod od 279 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2009. prodano deset milijuna komada, ostvarivši 293 milijuna kuna prihoda. “Komadni i financijski pad prodaje od osam posto koji je zabilježen u odnosu na isto razdoblje prošle godine uzrokovan je izostankom sezone propisivanja antibiotika, prekidom suradnje s licencnim partnerom Solvayem, ali i znatnim smanjenjem cijena koje je odredio HZZO. Unatoč tome Belupo je uspio zadržati komadni udio u domaćem receptnom tržištu u navedenom razdoblju na 16 posto. To nas čini vodećom hrvatskom farmaceutskom kućom na domaćem tržištu u stopostotnom hrvatskom vlasništvu”, ističe Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa.

Analgetski brendovi
U Belupu ističu kako u Hrvatskoj, za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, raste udio stranih i skupljih proizvoda te nema znatnijeg povećanja udjela generičkih lijekova. “Kako lani, tako i u 2010., domaći proizvođači bilježe pad prodaje od osam posto, a razlog tome ne može biti financijska kriza jer istovremeno strani proizvođači ostvaruju rast prodaje na hrvatskom farmaceutskom tržištu, što je zabrinjavajuća činjenica”, ističu u kompaniji koja se zalaže za zaštitu domaćih proizvođača po uzoru na zemlje EU. “Belupov cilj je ove godine zadržati lidersku poziciju iako to nije nimalo jednostavno. Donedavna je Belupo uspijevao ostvarivati dvoznamenkasti rast te je rastao dvostruko više od tržišta, dok ove godine predviđamo pad na razini pada ukupnog OTC tržišta u Hrvatskoj. U Belupu kontinuirano inoviramo svoje velike analgetske brendove koji do danas broje više od 10 raznovrsnih farmaceutskih oblika i doza”, ističe Biondić. U riječkoj tvrtki Jadran Galenski laboratorij (JGL) napominju da u ovoj godini bilježe veći rast od rasta tržišta. JGL je dosegnuo tržišni udio od 3,03 posto, dok je udjel na tržištu OTC lijekova i dijetetike na razini od 7 posto. U Hrvatskoj na listi lijekova JGL ima više od 90 vlastitih brendiranih generičkih lijekova. Do kraja listopada očekuje se da Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode odobri lansiranje tri nova generička lijeka koji bi se trebali naći na listama HZZO-a. Rezultati na domaćem tržištu ostvareni su uz izuzetne napore, kažu u riječkoj generičkoj tvrtki. “Domaće farmaceutsko tržište reflektira trendove tržišta zemalja u okruženju, ali i globalne trendove. Prije svega se to odnosi na povećanje potrošnje lijekova zbog starenja stanovništva i povećane incidencije kroničnih oboljenja kao i uvođenja novih lijekova. Zahvaljujući povećanju udjela generičkih lijekova u potrošnji, moguće je održati balans između povećanih potreba stanovništva i raspoloživih budžetskih sredstava”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ivo Usmiani.

Bez recepta

Pad drugu godinu zaredom
U Hrvatskoj bezreceptni status ima oko četiristo lijekova od ukupno tri tisuće registriranih. Belupo i Pliva zauzimaju vodeću poziciju, slijede ih Sandoz-Lek, Bayer, Jadran Galenski laboratorij, Krka i Alkaloid. Već drugu godinu ukupno tržište bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani u Hrvatskoj bilježi pad. U prvih devet mjeseci ove godine ono je, prema IMS-u, iznosilo 20 milijuna prodanih pakiranja u vrijednosti od 420 milijuna kuna, što je 10 posto manje u komadima i šest posto manje u financijskom smislu u odnosu isto razdoblje lani. U Hrvatskoj je ove godine prodano gotovo 2,5 milijuna pakiranja manje. Kao i u slučaju stagnacije prodaje lijekova na recept, uzrok pada OTC-a tumači se zbog izostanka gripe u ovoj godini, ali i pada kupovne moći građana.

Autor: Marija Crnjak
04. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close