Flota od 12 povijesnih brodova koju će predvoditi falkuša “Comeza-Lisboa” predstavit će Hrvatsku na svjetskom Festivalu mora i mornara, koji će od 11. do 17. srpnja u francuskom Brestu okupiti 3000 tradicionalnih i povijesnih brodova i oko 17.000 pomoraca. Šest dana hrvatska flota u Brestu će prezentirati vještine plovidbe jedrima, ribarsku i graditeljsku baštinu.

Pred milijunskom publikom promovirat će se hrvatska maritimna baština, ali i turizam. Hrvatska ekipa broji 200 članova, a uključene su sve jadranske županije. I dok će se na moru predstavljati brodovi, u Hrvatskom primorskom selu bit će predstavljena gastronomska i enoponuda i autentični maritimni zanati. Hrvatsko primorsko selo od čak 1800 prostornih metara bit će smješteno na središnjem dijelu velike breške luke. Činit će ga šest kamenih primorskih kućica. U selu će biti restoran koji će nuditi specijalitete naših otoka i obale. Na Festivalu mora i mornara očekuje se oko milijun posjetitelja, a “Hrvatska na Atlantiku” slogan je pod kojim će se predstaviti hrvatska pomorska baština. Uz gajetu falkušu imena “Molo” u hrvatskoj floti nalaze se bracera “Gospa od Mora”, Metkovljanska lađa, leut “Slobodne Dalmacije”, betinska gajeta, zadarska “Condura Croatica”, batana “Fiamita”, viški “Guc”, “Liburnia” te hvarska “Gajeta”. Hrvatska na festivalu Brest 2008., na kome sudjeluje 250 zemalja, ima status specijalno počašćenog gosta i imat će svoj dan, 15. srpnja, kada su pozvani svi premijeri mediteranskih zemalja. Hrvatska je status zaslužila zbog gajete falkuše koja je na festivalu Brest 2000. izabrana među deset najzanimljivijih tradicionalnih barki svijeta. Hrvatska je dobila priliku predstaviti se kao respektabilna pomorska zemlja u svjetskoj pomorskoj prijestolnici, u najvećoj svjetskoj regati između 3000 povijesnih brodova sa svih pet kontinenata, ploveći Atlantikom od Bresta do Douarneneza. Projekt “Hrvatska na Atlantiku”, uz pokroviteljstvo predsjednika i Vlade, već godinu dana osmišljava tim neprofitne kulturne ustanove “Ars Halieutica” iz Komiže na čelu s predsjednikom Joškom Božanićem, glazbenim producentom Sašom Lukićem i menadžerom “Ars Halieutice” Plamenkom Bavčevićem.

Cilj je projekta očuvanje hrvatske maritimne kulture i tradicije kojoj prijeti opasnost od izumiranja. Broj drvenih brodova na Jadranu premašuje tisuću i uglavnom služe kao izletnički turistički brodovi. Unatoč apelima da se ne dopusti izumiranje tradicije stare nekoliko stotina godina, drvena brodogradnja i dalje stagnira. Drvenim brodovima treba dati prednost kod subvencioniranja gradnje, a brodograditelji drvenih brodova smatraju da bi subvencije trebale iznositi najmanje trideset posto od vrijednosti broda. Traže i znatni popust cijene nadzora Hrvatskog registra brodova te gradnju i osiguranje zimskih vezova. Također traže od Vlade da donese propise za zaštitu drvene brodogradnje jer će kalafatski zanat, dakle proizvodnja drvenih brodova, ako se ništa ne poduzme, potpuno iščeznuti. Kalafatski zanat izbačen je iz redovnog školovanja prije četredesetak godina. Nemogućnost školovanja graditelja drvenih brodova i nedovoljna briga mjerodavnih institucija doveli su autohtone drvene brodove kao što su falkuša, guc i pasara na rub opstanka, što bi bio neprocjenjiv gubitak hrvatskoj kulturnoj baštini.