Krajem prošloga tjedna Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala je seminar “Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012. – 2013. za predstavnike privatnog sektora”. Seminar je bio namijenjen predstavnicima malih i srednjih tvrtki kao potencijalnim prijaviteljima projekata koje je Helga Bubanović-Devčić iz konzultantske tvrtke Razbor upoznala s mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova i govorila o pripremi za korištenje strukturnih fondova koji će im na raspolaganju biti kada Hrvatska postane članica Europske unije. Govorila je i o okviru za korištenje pretpristupnih programa i mogućnostima za poduzetnike do ulaska Hrvatske u EU, kohezijskoj politici EU te okviru za korištenje sredstava iz strukturnih fondova nakon ulaska u EU, vrstama projekata pod strukturnim fondovima i procedurama za njihovu pripremu i financiranje te pripremi Hrvatske za provedbu kohezijske politike EU, odnosno za buduće povlačenje novca iz strukturnih fondova.

Dobra iskorištenost
Bubanović-Devčić tom je prilikom detaljnije istaknula tri temeljna programa: Operativni program za regionalnu konkurentnost, Operativni program za ljudske potencijale te program IPARD. Pojašnjava da poduzetnici imaju otvorene dvije mogućnosti: izravno prijavljivanje projekata te neizravne mogućnosti pružanja različitih usluga korisnicima sredstava. Napominje da izravne mogućnosti poduzetnici do sada nisu iskoristili u većoj mjeri ponajviše zbog zahtjevnih uvjeta natječaja. “Ulaskom u EU takvih provedbenih mehanizama poduzetnici više neće imati, nego će morati tražiti povrat uloženih sredstava u određeni projekt”, kaže Bubanović-Devčić. Napominje da se Hrvatska kroz pretpristupne fondove za EU priprema već šest godina te su joj bila dostupna sredstva iz programa CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, a od 2007. godine i integrirani instrument pretpristupne pomoći IPA, kao oblik pripreme za strukturne fondove. Podsjeća da je iz pretpristupnih fondova hrvatskim poduzetnicima u programu CARDS bilo dostupno ukupno 262 milijuna eura, u PHARE-u 167 milijuna eura, u programu ISPA 60 milijuna eura, SAPARD 25 milijuna eura te u programu IPA ukupno do 2011. 784,4 milijuna eura. Naglasila je da unatoč mišljenju da sredstva iz tih programa nisu dovoljno iskorištena, podaci pokazuju suprotno. Bubanović-Devčić navodi kako je u prosjeku ugovoreno 85 posto sredstava. Tako je u programu CARDS 2003. plaćeno i do 95 posto, PHARE 2005. 90,3 posto, dok je u programu PHARE 2006. plaćeno 68,7 posto, a u programu ISPA 41,4 posto jer su projekti još u realizaciji. Programom SAPARD ugovoreno je 61,7 posto projekata, tvrdi Bubanović-Devčić.

Važno je pratiti natječaje
“Kod programa IPA važno je biti informiran te pratiti natječaje, a postoji i mogućnost širenja u regiji jer su u tom programu komponente ‘Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija’ te ‘Prekogranična suradnja’ dostupne i Srbiji, BiH te Crnoj Gori, a ostale komponente ‘Regionalni razvoj’, ‘Razvoj ljudskih resursa’ i ‘Ruralni razvoj’ dostupne su samo zemljama kandidatkinjama: Hrvatskoj, Turskoj i Makedoniji”, govori Bubanović-Devčić. Inovacije, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost ističe kao teme koje EU u projektima najviše podržava.

Naglasci

Priprema za EU
Hrvatska se pretpristupnim fondovima za Europsku uniju priprema šest godina kroz dostupna sredstva iz programa CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, a od 2007. godine i kroz program IPA.

Podržavanje projekata
Inovacije, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost teme su koje Europska unija najviše podržava u prijavljenim projektima. Postoji mogućnost širenja projekta na regiju kroz “Pomoć u tranziciji” i “Prekograničnu suradnju”.