Nema nautičara na Jadranu koji nije poželio postati vlasnik jednog od luksuznih modela broda obitelji Pičuljan. Iz dugogodišnje brodograditeljske tradicije te rapske obitelji izrasle su dvije uspješne tvrtke, a Pičuljanovi modeli zbog vrhunskih karakteristika i dizajna na međunarodnim sajmovima konkuriraju velikim svjetskim proizvođačima. Kako ističe direktor Pičuljan marina Romano Pičuljan, mala brodogradnja u Hrvatskoj proteklih je godina zabilježila golem napredak, no za još bolje rezultate nužan je kvalitetan dijalog struke i zakonodavstva.

Na čelu ste strukovne udruge za malu brodogradnju i nautički sektor pri HUP-u. Koji su ciljevi udruge i na čemu sada radite?
Strukovnu udrugu za malu brodogradnju i nautički sektor pri HUP-u bilo je nužno osnovati. Nautički sektor važan je za gospodarstvo u cjelini, a problema ima puno. Udruga radi na njihovu rješavanju, no prije svega je potrebno otvoriti kvalitetniji dijalog struke sa zakonodavnim tijelima i resornim ministarstvima. Problemi se mogu riješiti samo jačim povezivanjem i uskom suradnjom zakonodavca i struke. Smatram da treba najviše raditi na prevenciji problema te da bi se prije donošenja novih zakona trebali svi zajedno konzultirati. Ideja udruge je potaknuti stvaranje mogućnosti da klijenti kupuju, registriraju i održavaju brodice u Hrvatskoj. Stimuliranjem tih aktivnosti državni proračun bi se kvalitetnije punio, a sektor razvijao.

S kojim se problemima muče mali brodograditelji i nautički sektor općenito, odnosno što koči razvoj male brodogradnje?
Ne smijemo više dopustiti da pojedini ljudi koji rade u zakonodavstvu nisu stručni te da bez ikakvog znanja o situaciji na terenu donose zakone koji u kratkom vremenu mogu uništiti ono što se gradilo godinama. Takav je bio Zakon o trošarinama koji je doveo malu brodogradnju u opasnost i gotovo je uništio u samo nekoliko mjeseci. Akcijama i angažmanom stručnih udruga posebni porezi na polovila svedeni su na razumnu mjeru, no ne smijemo se zavaravati da je to konačno i kvalitetno rješenje jer se tim činom nautičkom sektoru omogućilo samo da počne disati. Moramo biti svjesni da svako davanje bitno poskupljuje konačan proizvod i da nas to čini nekonkurentnima u odnosu na Europu i svijet. Posebno na susjedne mediteranske zemlje s kojima se možemo i moramo uspoređivati, a koje su takve probleme riješile odavno. Ostali problemi vezani su uz registraciju brodova, iznajmljivanje, vinjete, načine plaćanja ili prijavljivanje posade.

Kako se globalna kriza odrazila na nautičku industriju?
Nautička industrija u čitavom je svijetu u problemima jednostavno zato što je brodica danas možda posljednja stvar koja je čovjeku potrebna. Bilježi se snažan pad prodaje, a opao je i broj nautičkih sajmova. Primjerice, zagrebački Sajam nautike i sporta bilježi pad izlagača do 30 posto. Brojni veliki proizvođači jahta i brodica su u problemima i bore se za opstanak pa u svim zemljama vlade nude poticaje da se nautička industrija održi na životu.

Čini li to i hrvatska Vlada?
I u Hrvatskoj postoje mjere i poticaji za razvoj male brodogradnje, ali ih je često teško realizirati. Ipak, izvrstan primjer je nedavno održani sajam nautike u Düsseldorfu. Klaster male brodogradnje organizirao je štand na kojem je zajednički nastupilo devet tvrtki, a država je subvencionirala čak 40% troškova izlaganja.

Klaster je osnovan krajem 2007. godine. Koja je njegova glavna funkcija?
Klaster je trgovačko društvo osnovano u suradnji s Vladom i Hrvatskom gospodarskom komorom. Sada ima 30 članica, a osnovni je cilj omogućiti tvrtkama članicama ekonomičnije poslovanje. Upravo smo u suradnji s Klasterom organizirali nastup na düsseldorfskom sajmu. Možemo reći da je to bio njegov prvi veći uspjeh, što je za svaku pohvalu. Naime, čitava prezentacija hrvatske nautičke proizvodnje bila je stvarno impresivna.

Kako hrvatska mala brodogradnja stoji u odnosu na druge zemlje?
Teško je točno reći, ali slično je kao u drugim djelatnostima. Ako se uspoređujemo s Italijom koja ima 60 milijuna stanovnika, onda bi takav bio i omjer njihove industrije naspram naše.

Koliki je potencijal hrvatskoga nautičkog turizma i kako njegovu razvoju može pomoći mala brodogradnja?
Potencijal je golem jer je s nautičkim turizmom povezan velik broj djelatnosti, od ugostiteljstva preko opskrbe marina pa sve do proizvođača tendi za brodove. Koliko je sektor realno velik, teško je utvrditi, ali udruga pri HUP-u pokušat će doći do konkretnih brojki. Što se male brodogradnje tiče, njezin utjecaj je neizmjeran. Naime, svaki novi brod zahtijeva čuvanje, održavanje i servisiranje, što automatski zahtijeva angažman određenog broja ljudi.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kakva je za Pičuljan marine i Brodogradnju Pičuljan bila poslovna 2009.?
U naše dvije tvrtke zaposleno je šezdesetak ljudi. Nismo nikog otpustili, a vjerujem da ćemo, čim se tržište stabilizira, krenuti u povećanje broja zaposlenih. U 2009. zabilježili smo pad koji će se odraziti na rezultate poslovanja i u ovoj godini. No uspjeli smo održati kontinuitet razvoja. U protekloj godini započeli smo i završili razvoj novog modela broda, Raba 980, koji je nedavno predstavljen na zagrebačkom Sajmu nautike i sporta.