Pogodbom sa stečajnim vijećem nakon trećega javnog natječaja drvoprerađivačko poduzeće PM Lignum poduzetnika i umirovljenoga generala HV Pavla Miljavca kupilo je za devet milijuna kuna DIP Pilanu Ogulin. Miljavčev plan je u tom uništenom pogonu, bačenom 2000. godine u stečaj, investicijom od oko 10 milijuna eura uspostaviti najsuvremeniju proizvodnju visokokvalitetnoga troslojnog parketa, za kakvim je, prema Miljavčevim saznanjima, velika potražnja na zapadnoeuropskom tržištu.

Obiteljska tradicija
Miljavac je kao poduzetnik u drvoprerađivačkoj industriji nastavio obiteljsku tradiciju, a prije tri godine obnovio je sjedište svoje tvrtke u Maletićima kraj Novigrada na Dobri. Kompjuteriziranjem pilane postigao je optimalno krojenje i iskorištenje drva, izgradio je i digitaliziranu sušaru baziranu na biomasi od drvenog otpada i piljevine. Proizvodi toga pogona sušeni su i obrađeni elementi za proizvodnju parketa koje PM Lignum kao poluproizvod izvozi u Švicarsku krajnjim proizvođačima parketa. Kako bi i sam usvojio finalizaciju proizvodnje, Miljavac je odlučio taj izazovan projekt provesti u halama DIP Pilane Ogulin, površine 7000 četvornih metara, a koje se prostiru na 110.000 četvornih metara komunalno opremljenog zemljišta u ogulinskoj industrijskoj zoni u Žegaru. Činjenica je da je u pogonu jedino zadovoljavajuća kvaliteta samih hala, doduše, uz neophodne popravke krova. Sve drugo Miljavac će morati doslovce ispočetka. Strojni park koji je postojao izvučen je tijekom stečaja, a sve što nije moglo ostati bivši je “gospodar” uništio, ostavivši time potpis na svoje namjere.
“U glavnoj hali bila je primarna proizvodnja golemih kapaciteta od 150.000 kubika trupaca godišnje, ali ta nam oprema ionako ne bi mnogo značila za proizvodnju troslojnog parketa. Srećom, na životu su ostale dvije trafostanice od po 630 kVA koje su energetsko srce čitavog sustava, i one će nakon nužnog servisa funkcionirati. Prva će na temeljitu rekonstrukciju energana, kao ključan energetski objekt za čitavu proizvodnju. Umjesto mazuta i nešto drvenog otpada novo najsuvremenije postrojenje koje ćemo ugraditi bit će snage četiri MW i koristit će drvenu biomasu našeg otpada kao gorivo. Pola će te snage otići na nužno održavanje temperature od oko 25 stupnjeva u pogonu, još megavat će otići na samu proizvodnju, a ostalo je nužna rezerva. Takve su energetske potrebe usklađene s našom planiranom proizvodnjom i količinom otpadne biomase, a bude li trebalo, u pomoć će uskočiti i matični pogon u Maletićima, gdje sada imamo viška drvene biomase koju izvozimo u Italiju, rekao je Pavao Miljavac. Proizvodnja troslojnog parketa odvijat će se po najsuvremenijoj njemačkoj tehnologiji, za čiju se opremu isporuka čeka tek sljedeće godine. O kakvoj je vrijednosti riječ, govori i to da ćemo, shodno odredbama kupoprodajnog ugovora, za tu opremu morati osigurati danonoćno čuvanje, između ostaloga, i radi sprečavanja krađe i industrijske špijunaže. Gornja površina parketa bit će od hrasta, bukve, jasena, javora i nekih egzotičnih vrsta drva, jelovina će činiti elastičnu sredinu, dno će činiti furnir od jelovine, topole ili sličnog drva, a gotovi parket bit će debeo 14 milimetara. Parket će biti lakiran, sastavljen u panelima dužine 1,6 do 2,25 metara, spremnima za postavljanje i bez lijepljenja. Miljavac nas uvjerava da će nova proizvodnja biti u potpunosti ekološki prihvatljiva, bez opasnih kemikalija i sličnih riskantnih faktora.

Ne računajući dosadašnje ulaganje, Miljavac predviđa da će ostvarenje izuzetno ambicioznog i zahtjevnog plana omogućiti investicijom od 10 milijuna eura.
“Planirano tržište za naš novi proizvod bit će uglavnom europsko, s nekoliko ozbiljnih interesenata za naš proizvodni program već sada. Planiramo da će nam glavna tržišta biti u Njemačkoj, Švicarskoj i Španjolskoj. Neki potencijalni kupci čak su predložili otkup čitave naše proizvodnje, kako bi po toj osnovi dobili jeftiniji parket. Nama bi time osigurali punu zaposlenost, ali oko toga tek moramo definirati svoj stav, pa je moguće da u početku, dok posve ne uhodamo proizvodnju, čak i pristanemo na takav vid suradnje s kupcima. Sasvim sigurno ćemo zadržati vlastiti brend PM Lignum za taj parket”, rekao je Miljavac.

Početak za godinu dana
Planirana godišnja proizvodnja u ovom pogonu je oko 750.000 četvornih metara gotovog parketa, a eventualnom dogradnjom samo još jedne linija preše proizvodnja bi se mogla udvostručiti. Prešanje i poslije hlađenje parketa prema sadašnjem stupnju tehnologije ne mogu se ubrzati, pa ta faza diktira i čitavu proizvodnju. Za planiranu proizvodnju koja bi trebala krenuti za godinu dana PM Lignum će zaposliti novih 70-ak radnika, gotovo svih s najmanje srednjom stručnom spremom. Osim toga, zbog računala bit će potreban i znatan broj radnika s višom stručnom spremom koje će morati biti obučeni za rad s kompjutoriziranim strojevima. S aspekta hrvatske drvorprerađivačke industrije, takvom tehnologijom velik dio sirovine će se finalizirati i kao gotov proizvod plasirati na inozemno tržište. Dobavljač sirovine bit će Hrvatske šume, a planirane godišnje potrebe Miljavčeva ogulinskog pogona bit će između 25 i 35 tisuća kubnih metara, što mekog, što tvrdog drva. Proizvodnja gotovog parketa na bazi toga je relevantna čak i u europskim okvirima.

Petogodišnji sudski spor

DIP Pilana Ogulin više od pet godina je čekala prodaju jer se toliko vodio sudski spor koji je stečajna upraviteljica Vladimira Furač bila pokrenula protiv bivšeg vlasnika Gojka Marušića, kako bi osporila i poništila njegovo gruntovno vlasničko upisivanje nad DIP Pilanom Ogulin. Naime, na temelju kredita od 617.000 kuna koji je neposredno prije stečaja DIP-u plasiralo Croatia osiguranje, Marušić je otkupio to potraživanje CO-a, i tako za gotovo simboličnu svotu na temelju fiducija isposlovao vlasnički upis nad DIP-ovim mnogostruko vrednijim nekretninama. Okončanjem spora one su vraćene u stečajnu masu.

Financijska konstrukcija

Spominjući financijsku konstrukciju tog pothvata, Miljavac ističe uzornu suradnju s Fondom za razvoj i zapošljavanje, od kojega već pouzdano očekuje dio dugoročnog kredita. Uz Fond, Miljavac ističe i ponude dviju banaka, a ne isključuje ni HBOR u nekoj fazi zatvaranja financijske konstrukcije. K tome napominje i kao vrlo izglednu opciju jednu vrlo atraktivnu ponudu iz inozemstva.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?