EN DE

Osječki aerodrom propada bez gospodarstvenika

Autor: Ivana Barišić
19. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Do 2015. godine stopu nezaposlenosti u gradu na Dravi trebalo bi smanjiti na deset posto

Više od 75 posto stanovnika Osijeka zaposleno je u tri gospodarske djelatnosti – prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, ali na tržište nitko ne plasira proizvod visoke tehnološke razine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Istovremeno se bilježi kontinuirano veća nezaposlenost (22,8 posto), manjak visokoobrazovanih (15,4 posto) i više neobrazovanih ljudi (33,6 posto). Pokazala je to “Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka – od industrijskog do inteligentnog grada” koju je izradila grupa stručnjaka predvođena Slavicom Singer s osječkog Ekonomskog fakulteta koja je u srijedu prezentirana članovima osječkog Gradskog poglavarstva. Prema navedenim ciljevima, do 2015. godine stopu nezaposlenosti u gradu na Dravi trebalo bi smanjiti na deset posto, istovremeno udvostručiti bruto domaći proizvod po stanovniku na 8000 eura, jer on sada iznosi oko 4000 eura. U korak s tim, kako je navela Singer, treba povećati broj rastućih poduzeća na deset posto te proizvoda visoke tehnološke razine u ukupnoj industrijskoj proizvodnji na 50 posto. “Zračnu luku Osijek treba napraviti poveznicom lokalnoga gospodarstva i svijeta. Ona mora postati centrom gospodarske aktivnosti, ali od toga neće biti ništa ako je gospodarstvenici ne počnu koristiti i gledati da im je tržište i izvan ovoga područja. Ako mislimo da će ZLO funkcionirati i opstati samo na temelju putničkoga prometa, griješimo, jer je njegova budućnost u cargo prometu. Osim toga, trebalo bi se orijentirati i na proizvodnju hrane koja je naša sudbina, ali ne na način kakav je sada. Također nam trebaju turizam, građevinarstvo i tradicionalne industrije poput metalne i drvne u kojoj se mogu napraviti određeni pomaci”, ukazala je Singer preporučujući kako je nužno u toj transformaciji Osijeka, u prvom koraku, pokrenuti i pregovore s telekomunikacijskim tvrtkama kako bi se gradsko područje pokrilo širokopojasnom infrastrukturom. Slijedom iznesenih sugestija, kako je zaključila Singer, Osijek bi mogao zaustaviti proces “više iseljevanja, nego useljavanja”, kao i odlazak mladih ljudi.

Više od 75 posto stanovnika Osijeka zaposleno je u tri gospodarske djelatnosti – prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, ali na tržište nitko ne plasira proizvod visoke tehnološke razine.

Istovremeno se bilježi kontinuirano veća nezaposlenost (22,8 posto), manjak visokoobrazovanih (15,4 posto) i više neobrazovanih ljudi (33,6 posto). Pokazala je to “Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka – od industrijskog do inteligentnog grada” koju je izradila grupa stručnjaka predvođena Slavicom Singer s osječkog Ekonomskog fakulteta koja je u srijedu prezentirana članovima osječkog Gradskog poglavarstva. Prema navedenim ciljevima, do 2015. godine stopu nezaposlenosti u gradu na Dravi trebalo bi smanjiti na deset posto, istovremeno udvostručiti bruto domaći proizvod po stanovniku na 8000 eura, jer on sada iznosi oko 4000 eura. U korak s tim, kako je navela Singer, treba povećati broj rastućih poduzeća na deset posto te proizvoda visoke tehnološke razine u ukupnoj industrijskoj proizvodnji na 50 posto. “Zračnu luku Osijek treba napraviti poveznicom lokalnoga gospodarstva i svijeta. Ona mora postati centrom gospodarske aktivnosti, ali od toga neće biti ništa ako je gospodarstvenici ne počnu koristiti i gledati da im je tržište i izvan ovoga područja. Ako mislimo da će ZLO funkcionirati i opstati samo na temelju putničkoga prometa, griješimo, jer je njegova budućnost u cargo prometu. Osim toga, trebalo bi se orijentirati i na proizvodnju hrane koja je naša sudbina, ali ne na način kakav je sada. Također nam trebaju turizam, građevinarstvo i tradicionalne industrije poput metalne i drvne u kojoj se mogu napraviti određeni pomaci”, ukazala je Singer preporučujući kako je nužno u toj transformaciji Osijeka, u prvom koraku, pokrenuti i pregovore s telekomunikacijskim tvrtkama kako bi se gradsko područje pokrilo širokopojasnom infrastrukturom. Slijedom iznesenih sugestija, kako je zaključila Singer, Osijek bi mogao zaustaviti proces “više iseljevanja, nego useljavanja”, kao i odlazak mladih ljudi.

Autor: Ivana Barišić
19. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close