‘Nije dovoljno ugovoriti osiguranje, već i način ugovaranja pokrića – to su detalji koji čine razliku, a o njima brinu brokeri kod kreiranja tendera za osiguranje’

Autor: PD VL native tim , 01. svibanj 2023. u 22:00
Paulina Fudurić/IGOR šOBAN/PIXSELL

Paulina Fudurić, ovlaštena brokerica za osiguranje i reosiguranje te direktorica tvrtke InterOmnia, govori o trendovima u ugovaranju osiguranja, svijesti domaćih poduzetnika za potrebom osiguranja imovine i poslovanja, važnosti brokera za pravovremenu i maksimalnu isplatu pokrića te objašnjava kako izgleda postupak procjene rizi ka, na koji način se kalkulira iznos premije za pojedine rizike te kako dobiti kvalitetnije osigurateljno pokriće.

Osiguranje automobila ili kuće uobičajena je usluga koju ugovara većina ljudi. No mnogi ne znaju kako se mogu zaštititi na brojne druge načine – primjerice kako optimalno zaštititi svoje financijske interese od rizika kojima je izložena poslovna imovina, zatim od cyber napada, odgovornosti medicinskih djelatnika, prekida poslovanja, osiguranja potraživanja…

Zato su tu za vas brokeri – neovisni stručnjaci koji nakon sveobuhvatne analize predlažu ugovaranje optimalnih paketa osiguranja i pomažu u procesu rješavanja šteta po ugovorima. Razgovarali smo s Paulinom Fudurić, ovlaštenom brokericom za osiguranje i reosiguranje te direktoricom tvrtke InterOmnia d.o.o, društva za brokerske poslove osnovanim 2013. godine.

Posljednjih godina svjedočili smo brojnim katastrofalnim događajima – od poplava u Istočnoj Slavoniji 2014. koje su prouzročile 170 milijuna eura šteta, preko požara u Dalmaciji 2017. čija je šteta premašila 25 milijuna eura, do nedavnih potresa i rekordnih 17 milijardi eura šteta. Koliko su takvi događaji probudili svijest među poduzetnicima o potrebi ugovaranja osigurateljne zaštite?

Među našim klijentima, uglavnom javnim naručiteljima i korporacijama, nešto manje srednjim i malim poduzetnicima, svijest o potrebi osiguranja od katastrofalnih rizika već je i prije ovih događaja bila na visokoj razini. Većinom su imali osiguranje od potresa, sa ili bez franšize, pa su ih ovi potresi u nekom broju eventualno potakli na razmatranje ugovaranja manje franšize ili bez franšize.

Pojedini klijenti izvan poznatih potresnih područja, krenuli su ozbiljnije razmišljati u tom smjeru i ugovarati osiguranje od potresa, ali takvih nije bilo mnogo. Ostali katastrofalni rizici su nešto što naši klijenti po defaultu ugovaraju. Bitno je naglasiti da nije dovoljno ugovoriti osiguranje od, posebno, katastrofalnih rizika, već i način ugovaranja pokrića: limit pokrića, franšiza, način i opseg osiguranja itd. To su detalji koji čine razliku kad se dogodi štetni događaj, a o njima brinu brokeri kod kreiranja tendera za osiguranje.

Od 2015. godine u porastu je potražnja osiguranjem od požara i katastrofalnih elementarnih nepogoda poput potresa, oluja, poplava i bujica koje zbog klimatskih promjena postaju sve značajniji osigurateljni rizik. U 2020. zabilježen je pozitivan trend rasta ugovaranja osiguranja od potresa i to za 29,1%. S obzirom na to da je potres dopunski rizik uz požar (osnovni), raste i ugovorena premija za požar i elementarne nepogode (izvan industrije).

Kako do idealnog miksa proizvoda

Naš angažman klijentu ne povećava troškove, a on dobiva neovisnog stručnjaka koji će mu po provedenoj procjeni predložiti optimalan način i opseg pokrića.

Što je veća penetracija/gustoća osiguranja ekonomija pojedine države je otpornija i brže se oporavlja nakon šteta uzrokovanih katastrofalnim događajima. Je li rješenje u povećanju opsega obveznih osiguranja? Postoje inicijative osiguratelja prema zakonodavcu, no čini se da nema pomaka u tom smjeru.

Ovisno o pravnom okviru i proračunu neke države te osigurljivim rizicima kojima je imovina na nekom području izložena (kao uragani, vulkanske erupcije, potresi, lavine itd.), ovisi i politika države vezano uz osigurateljna rješenja katastrofalnih rizika. U svijetu postoji cijeli niz varijacija – od dobrovoljnih, standardnih i opcionalnih osiguranja, do obveznih osiguranja pa i uspostave javno-privatnih partnerstava i nacionalnih poolova za pokriće šteta od pojedinih rizika.

Nekoliko primjera koji pokazuju direktnu vezu između razvijenosti gospodarstva neke zemlje i penetracije osiguranja su Švicarska do 99%, Francuska do 100%, Nizozemska do 98%, Njemačka oko 95%, Australija oko 87%, Novi Zeland do 93%.

Samo 0,5 posto od 17 milijardi eura ukupnih šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa bilo je pokriveno osiguranjem. Svjedoci smo spore obnove i nevjerojatne inertnosti. Kakva su iskustva među vašim klijentima koji su bili pokriveni osiguranjem i nisu čekali isplate od grada ili države?

Za naše klijente smo odmah nakon potresa pripremili prijave šteta osiguravajućim društvima kod kojih su tada bili osigurani i organizirali im promptne izvide od strane stručnih procjenitelja. Štete su se u datim okolnostima rješavale bez značajnijih zastoja, sukcesivno – kako se pribavljala potrebna dokumentacija i izvršavala sanacija, vodeći računa o zakonom propisanim rokovima i pravima klijenata iz sklopljenih ugovora o osiguranju. Takva su naša iskustva i s drugim katastrofama iz prošlosti – npr. poplava u Gunji, olujna nevremena i visoka voda na području Primorsko-goranske županije gotovo svake druge godine, olujno nevrijeme u Rovinju 2016.

Jako smo ponosni što smo uspjeli nekim klijentima, koji ranije nisu ugovarali osiguranja imovine (npr. potresa ili poplave) ili ona nisu bila dostatna, ponuditi prihvatljiva rješenja temeljem kojih su nakon nastalih katastrofa mogli naplatiti štetu od osiguranja. Ono što pokazuju naši rezultati u proteklih 10 godina poslovanja je da našim angažmanom klijent dobiva bolje osigurateljno pokriće – kvantitativno i kvalitativno, uz nižu jediničnu premiju osiguranja te da je naplata šteta poboljšana.

Uključuju li police osiguranja od katastrofalnih rizika (potresa, poplava, vremenskih nepogoda) i osiguranje prekida proizvodnje? Koliko je važni imati pokriven i taj segment s obzirom na to da ipak treba neko vrijeme da tvrtke obnove uništeno i pokrenu ponovno proizvodnju.

Osiguranje od prekida rada (proizvodnje ili koje druge djelatnosti) je dobrovoljni rizik koji se ugovara kao dodatni uz imovinska osiguranja i aktivira ga (uglavnom) ostvareni rizik na imovini. Za rizike gdje je za sanaciju imovinske štete potrebno duže vrijeme, svakako je poželjno, zapravo i nužno, ugovoriti osiguranje od prekida poslovanja. U protivnom su gubici neminovni jer se troškovi gomilaju.

29

posto poraslo je ugovaranje osiguranja od potresa u 2020.

Kada razmišljaju o zaštiti poslovanja, imovine i zaposlenika, koje rizike tvrtke najprije identificiraju i što najčešće osiguravaju? Kako se kalkulira iznos premije za pojedine rizike (bilo bi upečatljivo dati jedan ili više konkretnih primjera dobre poslovne prakse)?

To su uglavnom osiguranja od požara, potresa, oluje, udara groma, tuče, pritiska snijega i leda, poplave, bujice, visoke vode, izljeva vode iz cijevi i cijevnih sustava, loma strojeva, provalne krađe, loma stakla, unutarnjih nemira, štrajka, pobune, zlonamjernih oštećenja, udara motornog vozila, dima i nadzvučnog tlaka, neimenovanih opasnosti, prekida poslovanja, odgovornosti ugovorne i izvanugovorne prema trećim osobama i vlastitim zaposlenicima, osiguranje zaposlenika od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje vozila i obvezno osiguranje od odgovornosti iz upotrebe vozila (AO), i druga osiguranja ovisno o djelatnosti klijenta.

U porastu je ugovaranje osiguranja od odgovornosti iz upotrebe proizvoda, osiguranja potraživanja, menadžerska odgovornost, Cyber osiguranje, sukladno politici benefita za zaposlenike – zdravstvena osiguranja, životna osiguranja…

Kod imovine, za određivanje premije preuzimatelji rizika uzimaju u obzir niz čimbenika, primjerice vrijednost predmeta osiguranja i limiti pokrića po vrstama rizika, lokacije na kojima se nalazi imovina koja se osigurava (radi li se o poplavnom, potresnom području, područje izloženo čestim olujnim nevremenima, blizina mora, klizišta), vrsta gradnje, postojeće mjere zaštite, djelatnost koja se obavlja na lokaciji, vrste i karakteristike predmeta osiguranja (npr. (samo)zapaljivost), povijest šteta posljednjih 3-10 godina – visina i frekvencija, itd.

Kod osiguranja od odgovornosti to su uglavnom traženi limiti pokrića, ostvareni i planirani prihodi, broj zaposlenika, djelatnost klijenta, strojevi i uređaji kao posebni izvori opasnosti, ovisi o dodatnim pokrićima koja se ugovaraju, itd.

Kako izgleda postupak procjene rizika prije samog ugovaranja pokrića? Koje se poruke komuniciraju klijentima?

Procjena izloženosti rizicima (risk survey) kompleksan je proces i sastoji se od: pregleda i analize sve relevantne dokumentacije: aktualnih polica osiguranja, analitike šteta kroz godine – likvidiranih, ali i otklonjenih, elaborata o nekretninama, mjera zaštite, podataka iz zemljišnih knjiga,…), zatim se prikupe aktualni financijski, kadrovski i knjigovodstveni podaci (vrijednosti imovine, podaci o prihodima, troškovima, broju i strukturi zaposlenika,…), podaci o ugovornim obvezama – prema zaposlenicima, sindikatima, kreditorima, partnerima, najmodavcima, …

Uz to se radi i izvid izloženosti rizicima uvidom u konkretnu situaciju na terenu. Kod klijenta se radi na osvještavanju toga što želi postići osiguranjem, poticaj na razmišljanje o svojim strahovima kako bi s nama podijelio koji rizici su ti od kojih se želi osigurati – čak i za štete koje ranije nije mogao naplatiti, odn. događaje koji su se dešavali, kao i da razmišlja u budućnost i iskomunicira nam svoje namjere glede investicija, razvoja, širenja poslovanja, i sl. kako bismo pripremili što je potrebno za optimizaciju njegovih osiguranja i upozorili ga na moguće rizike.

Naš angažman ne povećava jedinične troškove klijentu, a dobiva neovisnog stručnjaka koji će mu po provedenoj procjeni izloženosti rizicima i unutar postavljenog budžeta predložiti optimalan način i opseg pokrića. Dakle, za svakoga postoji idealan miks proizvoda koji može ugovoriti u okviru raspoloživih sredstava.

Brza reakcija nakon potresa

Za klijente smo odmah pripremili prijave šteta osiguravajućim društvima, organizirali promptne izvide procjenitelja, a štete su se rješavale bez značajnijih zastoja.

Koje sve usluge pružate svojim klijentima kao brokeri u osiguranju – od ugovaranja police do štetnog događaja?

Nakon procjene izloženosti rizicima, pristupa se izradi (novog) idejnog rješenja koncepta osiguranja, izrađuju se troškovnici, propisuje tehnička specifikacija predmeta osiguranja i drugi uvjeti koje ponuda treba sadržavati, kao i eventualni dodatni kriteriji za odabir osiguratelja. Kada se radi o značajnim promjenama, prvo se provodi istraživanje tržišta. Po provedbi natječaja i primitku ponuda, iste se analiziraju – kvantitativno i kvalitativno (analiza kompletnih ponuda s pratećim uvjetima osiguranja, kojih često bude i više stotina stranica!).

Klijentu se prezentiraju ponude radi donošenja informirane odluke. Ponuditelji se obavještavaju o klijentovoj odluci i pristupa se izradi polica. Zatim slijedi pregled polica i provjera njihove usklađenosti s odabranom ponudom. Police se sa svim prilozima dostavljaju klijentu na ovjeru, a prateće prve fakture na plaćanje.

Briga o klijentovoj dobrobiti traje tijekom cijelog trajanja polica osiguranja i po potrebi se provodi ažuriranje podataka u policama, kako bi pokriće u svakom trenutku bilo adekvatno. Broker brine i o pravovremenoj naplati premija osiguranja. U slučaju šteta pruža se pomoć klijentima tijekom cijelog procesa obrade: od priprema za prijavu štete, informiranje o nužnim koracima, dokumentima i drugim dokazima koje je klijent dužan pribaviti, provodi se stalna komunikacija između klijenta i osiguratelja (i obratno) kako bi se šteta riješila u što kraćem roku (vodeći računa o zakonskim rokovima) i u maksimalnom iznosu s obzirom na prava klijenta iz sklopljenih ugovora o osiguranju.

Ova faza podrazumijeva, kontakte s procjeniteljima, likvidatorima, vještacima i drugim osobama uključenim u proces, a nerijetko i sastavljanje prigovora na rješenja osiguratelja – djelomičnih ili totalnih otklona šteta. I u situacijama kada osiguranje ugovara netko drugi, ali se njime imaju zaštititi prava našeg klijenta, uključeni smo u proces kreiranja optimalnog pokrića za našeg klijenta.

Je li među Vašim klijentima više velikih kompanija ili ste usmjereni na malo i srednje poduzetništvo? Iz kojih sektora gospodarstva imate najviše klijenata?

Javni naručitelji i korporativni klijenti podjednako su zastupljeni, tako da u svakom slučaju imamo više klijenata koji spadaju u velike kompanije, nego što je onih iz SME. Unatrag 10 godina omjer je bio drugačiji – išao je više u korist korporativnih klijenata, no uvijek su to uglavnom bile veće i velike kompanije. To je i logično ako uzmete u obzir opseg posla koji smo prema zakonskim propisima dužni obavljati.

To nam je i dobar pokazatelj trenda kako obveznici javne nabave iz godine u godinu prepoznaju benefite koje mogu postići korištenjem usluga brokera u postupcima javne nabave usluga osiguranja. Imamo dosta klijenata među JLU i JLS, zatim iz sektora zdravstva i socijalne skrbi, kompanije u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji i turizmu, proizvodne kompanije – kako prehrambene, tako i drvne industrije, energetike, kompanije iz sektora prometa, nautike, iz financijskog sektora, obrazovanja, trgovine i dr.

* Sadržaj omogućila InterOmnia

Organizator
Glavni partner prvog ciklusa
Glavni partner drugog ciklusa

New Report

Close