Mljekarsku, klaoničko-mesoprerađivačku i peradarsku industriju već treću godinu prate iznimno negativni trendovi. Rashodi rastu brže nego prihodi, a dobit drastično pada. Samo od rujna 2010. do rujna 2011. prihodi su rasli dva posto, materijalni troškovi 13 posto, a bruto dobit pala je na 45 posto, otkriva izvješće koje je Fina izradila za interesnu grupaciju ove branše, Croatiastočar.

Peradari pred kolapsom
“Fina je nedavno objavila da je na godišnjoj razini bruto dobit svih hrvatskih poduzetnika rasla 39 posto, dok je kod 679 tvrtki iz primarne i prerađivačke poljoprivredno-prehrambene industrije pala na 45 posto, što svjedoči golemu disproporciju uvjeta poslovanja između dva segmenta unutar istoga gospodarstva”, upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić i dodaje kako takvih razlika ne bi smjelo biti, posebno ne u sektoru koji proizvodi hranu. Visoka cijena materijalnih troškova posebno evidentna kod stoke za klanje, stočne hrane te mlijeka i energenata, prema ocjeni Bobetića, ključni je uzrok negativna stanja u sektoru. Otkupna cijena junećih polovica na kraju ovoga rujna prema lanjskom bila je veća 16, a svinjskih 14 posto. Istodobno je u mliječnom sektoru otkupna cijena svježeg mlijeka rasla sa 2,29 na 2,69 kuna. Međutim, ističe, peradari su u najsloženijoj situaciji, na granici su kolapsa. Njima je samo stočna hrana na godišnjoj razini prosječno skuplja više od 26 posto. Kukuruz su lani plaćali 98 lipa, a ove ga godine nema ispod 1,5 kuna. U grupaciji peradara 235 je poduzetnika, u rujnu 2010. ukupno su imali 73 milijuna kuna bruto dobiti, u rujnu 2011. dobit se istopila na 3,06 milijuna kuna. Istodobno su cijene proizvoda tih proizvođača na policama maloprodaje već tri godine gotovo nepromijenjene, tvrdi Bobetić. Pad kupovne moći stanovništva ključni je razlog što proizvođači ne mijenjaju cijene i u njih ne uključuju visok rast materijalnih troškova. “I u ovim složenim uvjetima grčevito nastoje sačuvati ili minimalno povećati fizički volumen proizvodnje uz žrtvu urušavanja financijskih pokazatelja. To apsolutno nije dobro jer svi moraju investirati u konkurentniju proizvodnju, a posebno zahtjevna ulaganja radi prilagodbe standardima Europske unije imaju peradari”, opominje Bobetić.I nelikvidnost je golem teret kod svih proizvodnji, a 2011. je bila posebno alarmantna. Na kraju 2010. potraživanja sva tri segmenta iznosila su 2,03 milijarde kuna, a na kraju rujna 2011. narasla su na 3,38 milijardi. Dobavljačima su na kraju 2010. te tvrtke bile dužne 1,85 milijardi, a u rujnu ove godine dugovanja su dosegnula 2,72 milijarde kuna.

Skupo financiranje
“Samo u razdoblju od kraja prosinca 2010. do kraja rujna 2011. potraživanja su uvećana za 65 posto, a obveze dobavljačima 45 posto”, iznosi Bobetić te ilustrira kako su u mliječnom sektoru potraživanja od kupaca na kraju rujna iznosila 1,21 milijardu kuna, što odgovara vrijednosti ukupno otkupljenog mlijeka u tom istom razdoblju. Skupi krediti, dodaje, posebna su boljka. Izdvaja podatak za 515 poduzetnika iz primarne poljoprivredne proizvodnje koji su imali 2,71 milijardu kuna prihoda uz 1,86 milijardi kuna materijalnih troškova. Njih 515 ostvarilo je 22 milijuna kuna konsolidirane dobiti, dok su im financijski rashodi, a mahom je riječ o kamatama, iznosili 113 milijuna kamata, što je, zaključuje Bobetić, velik udar na poslovanje.

Negativan trend

Rashodi rasli više od prihoda
U mljekarskoj, klaoničko-mesoprerađivačkoj i peradarskoj industriji je 679 tvrtki, a za devet mjeseci 2011. njihov je prihod iznosio 11,25 milijardi kuna ili šest posto više nego u istom razdoblju lani. Prihod na domaćem tržištu bio je 10,28 milijardi kuna, što je više pet posto, u izvozu 665 milijuna kuna, odnosno plus 23 posto. Ukupni rashodi rasli su osam posto, na 10,82 milijarde, dok je bruto dobit s lanjskih 431 milijun kuna u rujnu 2011. pala na 195 milijuna.