Koliko mlijeka u prahu Hrvatska uvozi, gdje i kako ga potroši te tko su uvoznici? Ovi bi se upiti mogli naći u televizijskom kvizu Milijunaš. Unatoč dugoj potrazi za konkretnim podacima na mjerodavnim adresama uskratili su nam listu uvoznika i izvijestili samo o uvezenim količinama koje su potpuno oprečne.

“Vindija proizvodi mlijeko u prahu, ne uvozi ga i ne kupuje od drugih proizvođača, niti ga izvozi nego najveći dio prodaje ustanovama dok manje količine idu u trgovine”, tvrdi Ivana Kaplan, voditeljica marketinga Vindije. Agrokorove kompanije Belje i Ledo, iznosi direktorica Korporativnih komunikacija koncerna Agrokor Anja Linić, povremeno proizvode mlijeko u prahu od viška sirovine, a sve potroše za vlastite potrebe. Ove godine nisu ga proizvodili jer nije bilo viška sirovine. Ledo povremeno uvozi mlijeko u prahu iz EU i/ili Švicarske i koristi ga za proizvode koje izvozi u EU. Iz Dukata, čiji vlasnik francuski Lactalis u portfelju ima i karlovački KIM, poručuju da je “uvoz mlijeka u prahu, i to onoga najviše kvalitete, nešto veći u odnosu na prethodnu godinu.” U Meggleu, petoj mljekarskoj tvrtki u Hrvatskoj, unatoč višekratnim upitima ustrajali su u šutnji. Do kraja kolovoza 2011. uvezeno je 800 tona mlijeka u prahu, u istom razdoblju 2010. godine 699 tona, podaci su dobiveni od Carinske uprave. Iz Hrvatske gospodarske komore odgovaraju da je do kraja srpnja 2011. uvezeno 5012 tona, a u istom razdoblju 2010. uvezeno je 4126 tona. Konfuzni podaci i nepodudarnost tonaže vidljivi su i u ranijim razdobljima. Podaci Carine i HGK govore o uvozu proizvoda pod istovjetnom (0402) tarifnom oznakom.

Unatoč golemom nesrazmjeru podataka, ‘muljaže’ nema. Oba podatka potpuno su točna, kaže Zoran Radan, savjetnik u Sektoru za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK. Riječ je “o razlici u obradi podataka”. Carina iskazuje podatke o neto uvozu mlijeka u prahu za hrvatsko tržište dok podaci HGK sadrže i uvoz za potrebe domaćih prerađivača koji mlijeko u prahu ugrađuju u izvozne artikle. Iz Carine diplomatski odgovaraju da za “objašnjenje metoda obrade podataka koje primjenjuju HGK-a, DZS ili Ministarstvo financija Carinska uprava nije nadležna”. Još veća zagonetka su uvoznici i krajnja potrošnja. U Carini i HGK upozoravaju da je “lista uvoznika službena tajna koju ne mogu otkriti.” Veliki potrošač je konditorska industrija. U toj grupaciji neslužbeno kažu da godišnje troše oko 2000 tona mlijeka u prahu. Ne uvoze ga nego, tvrde, nabavljaju isključivo kod domaćih proizvođača. Uvoznici su uglavnom su iz redova mljekarske industrije, otkriva također neslužbeno, izvor iz mliječnog sektora. Zbog nedostatne proizvodnje svježeg mlijeka na hrvatskim farmama i njegove visoke cijene pojedine tvrtke okreću se uvozu. Radi lakšeg i jeftinijeg transporta prerađivači ne kupuju svježe već mlijeko u prahu. Od kilograma mlijeka u prahu moguće je napraviti osam do devet litara mlijeka standardne kakvoće.

Uvozne kvote

Sve manji otkup
U prvih osam mjeseci 2011. otkupljeno je 418 milijuna kilograma svježeg mlijeka dok je u istom razdoblju 2010. otkupljeno 434 milijuna kg. Lani je u odnosu na 2009. otkup pao za 51 milijun kilograma, što odgovara jednomjesečnoj proizvodnji pa je Vlada za 2011. mljekarskoj industriji odobrila bescarinsku kvotu uvoza 65 milijuna kilograma mlijeka.