Kvalitetna provedba projekta od ključne je važnosti u povlačenju nepovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova EU. No važno je raditi i na edukaciji pripreme projekta prema pravilima EU, naglašava Ivana Maletić, državna tajnica u Ministarstvu financija. U razgovoru za Poslovni dnevnik govorila je o provedbi tih programa, je li Hrvatska uspješnija u povlačenju novca iz pretpristupnih fondova od zemalja koje su ušle u EU, ali i o pogreškama koje ne bi smjela ponoviti.

Koliko je Hrvatska povukla novca iz pretpristupnih fondova Europske unije?
Prva generacija pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD u prvom redu je namijenjena pripremi državnih institucija za ulazak u EU. Sadržajno nisu jako okrenuti poduzetnicima, lokalnim jedinicama ni neprofitnom sektoru, ali postoje dijelovi tih programa koji su bili ponuđeni i drugim sektorima. Od tih je programa SAPARD u potpunosti usmjeren na poduzetnike u poljoprivredi. U programima CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA ukupno je dosad potpisano kroz financijske sporazume 575,5 milijuna eura, od Europske komisije dobiveno je 276,1 milijun, ugovoreno 254,8 milijuna, a plaćeno 178,1 milijun eura.

U kojoj je mjeri Hrvatska dosad iskoristila te fondove?
Prema ukupnim podacima za CARDS, dosad je ugovoreno 95,8 posto. Sva ugovorena plaćanja u programu CARDS 2004 još su u procesu izvršavanja. U sklopu programa PHARE ukupna ugovorenost je 86,4 posto. Uglavnom ti postoci kroz CARDS i PHARE kreću se iznad 80 posto, s tim da su rokovi u PHARE-u bili kraći u odnosu na CARDS. U ISPI, čija je ugovorenost do sada 59,61 posto, bila su tri velika infrastrukturna projekta. U SAPARD-u smo ugovorili 61,7 posto. IPA se tek počela provoditi i većina projekata je uglavnom u fazi definiranja natječajne dokumentacije.

U kojem je segmentu povučeno najviše novca?
U projektima kroz CARDS i PHARE za jačanje institucija. No bitno je i da su grant sheme usmjerene prema poduzetnicima i neprofitnim organizacijama također jako uspješno završile. Imali smo izvanredne projekte koji su prijavljeni i jako dobro provedeni. Ima i onih u kojima su se dogodile i pogreške. Doista se može govoriti o velikom broju projektnih prijedloga i o malom broju koji je odbačen.

Kakva je dinamika dobivanja nepovratnog novca EU?
Proces dobivanja novca iz pretpristupnih fondova EU potpuno je različit od proračuna. Proračun se definira za određenu godinu, na određenoj razini, a taj se iznos kroz prihode ostvari i u toj godini potroši. Godišnje alokacije EU se ne dobivaju i ne troše u određenoj godini, već ovisno o broju godina obuhvaćenih alokacijom. Novac je alociran za projekte koji imaju svoju dinamiku, odnosno dok se ugovor ne izvrši, što se u praksi ne ostvari u jednoj godini. Ugovaranje uzme puno vremena pa se često zemljama članicama događa da najveći dio sredstava alociranih u perspektivi troše posljednjih godina zbog dinamike izvođenja projekata.

Je li Hrvatska uspješnija u povlačenju novca od zemalja koje su ušle u EU?
Jako se teško uspoređivati s nekim zbog podvlačenja crta i vremenske dimenzije kada su te zemlje prolazile pretpristupno razdoblje i koje su fondove koristile. Primjerice, IPA nije uopće postojala u to vrijeme. CARDS većina njih nikada nije decentralizirano koristila, već samo centralizirano, dakle provodila ga je sama Komisija. Međutim, konačni podaci još se ne mogu znati dok ne dođe do potpunog zatvaranja programa.

Koje pogreške Hrvatska ne bi smjela ponoviti?
Bilo bi idealno kada bismo ubrzali pripremu projekata i da 2012. kada postanemo članica uđemo s pripremljenim projektima. Najgore je gubiti vrijeme, a to se svim zemljama dogodilo. Najveći su izazov kvalitetni projekti jer moraju zadovoljavati određene kriterije. Do sada je Hrvatska imala grant sheme u vrijednosti od 2 do 3 milijuna eura, a kada bude zemlja članica, imat ćemo 20-30 milijuna eura. Važno je učiti na primjerima dobrih projekata iz pretpristupnog razdoblja.

Zašto Hrvatska nije iskoristila velik dio novca iz pretpristupnih fondova?
Takva percepcija u medijima je stvorena jer se na pretpristupne programe gleda kao na proračun i da se sve događa u jednoj godini. Tamo gdje već sada možemo podvući crtu ugovorenost je izuzetno visoka. Doista smo puno iskoristili, 86,4% u PHARE-u, 95,8% u CARDS-u, možemo se zapravo pohvaliti dobrim rezultatima. ISPA još traje i ugovorenost će joj biti dobra. U SAPARD-u je nešto manji postotak, kao i u svim drugim zemljama, a u pitanju je brzina pripreme projekata.

promo

Studirajte Dizajn interijera na Sveučilištu Algebra Bernays

Vino & biznis

‘Prioritet Enosophije je sustavno podizanje kvalitete vina’

Koliko je prijava bilo odbačeno zbog manjkavosti?
Broj projektnih prijedloga po pojedinim natječajima bio je jako velik, a tek manji nije zadovoljio ili je odbačen. Od ukupno 567 projekata za grant sheme za CARDS i PHARE nije ih zadovoljilo 27, odnosno 4,76 posto.

Navedite neki pozitivan primjer poduzeća ili lokalne uprave koja je dobila novac iz pretpristupnih fondova EU za projekt.
Dobar je primjer projekt tvrtke Intra Lighting koja se bavi rasvjetom. Imala je ukupan proračun 104,6 tisuća eura, a iznos dijela dobiven od EU je 77,4 tisuće eura. Cilj projekta je bio povećati izvoz poduzeća za 10 posto. Kroz projekt je poduzeće uspjelo pripremiti dva nova proizvoda koja su predstavljena na europskom sajmu rasvjete Euroluce. Taj je zahtjevan projekt bio jako dobro proveden prema svim EU procedurama i kvalitetno odrađen. Isto tako pozitivan je i primjer projekta Stražaplastike koja se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda. Cilj projekta je bio povećati konkurentnost i proširiti se na tržište EU, što je uspješno obavljeno. Kroz projekt je poduzeće došlo do novih certifikata ISO 14001 i nastavlja implementaciju ISO 16949. Iskoristili su europska sredstva u iznosu 92,6 tisuća eura za poboljšanje kvalitete poslovanja.

Ima li primjera da je tvrtka dobro konkurirala, ali se projekt na kraju izjalovio?
Primjerice, u PHARE-u 2006 dobar je projekt bio tvrtke Vivera. No napravili su pogrešku u provedbi projekta jer podugovaranje nije išlo prema pravilima EU. Naime, budući da se koriste europska sredstva, podugovaranje se također mora provesti prema pravilima. Za javne nabave uglavnom se trebaju prikupiti barem tri ponude i vidjeti koja je najbolja. Oni su išli na izravno ugovaranje s jednim poduzećem, a to je nažalost u suprotnosti s pravilima EU.

Lokalna zajednica

Koliko su pojedine tvrtke i institucije lokalne zajednice sposobne samostalno pripremati prijave za nepovratna sredstva EU?
Temeljne edukacije o pripremi projekata mogu se dobiti u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju programa Europske unije, kao i o tehničkoj dokumentaciji pripreme nekih složenijih projekata. Međutim, projekti Europske unije nisu nešto drugo od bilo kojega drugog projekta. Važno je definirati što se i kako želi postignuti i napraviti potrebne analize.

Treba li ulagati i osposobljavati lokalne agencije za pripremu aplikacija?
Važno je znanje kvalitetne provedbe projekta. Pripremiti projekt kada znamo što želimo postignuti nije tako komplicirano. Ne traži EU nešto novo u tim projektima, nego ih je važno pripremiti na vrijeme. No važno je raditi na edukaciji kako dobro provesti projekt prema pravilima EU.

Konzultanti

Je li bolje poslove pripreme projekata ‘outsourcati’?
Ovisi o vrsti projekta. Kada bi primjerice Ministarstvo financija pripremalo komplicirani IT projekt, zatražilo bi pomoć neke IT kuće koja će napraviti projektnu dokumentaciju. S druge strane Ministarstvo financija je radilo na razvoju riznice što nitko bolje od naših zaposlenika ne zna sastaviti, pa je svu projektnu dokumentaciju napravilo potpuno samostalno.

Prolaze li bolje projekti koje pripremaju konzultanti?
Teško je reći jer nema pravila. Bitno je da je projekt kvalitetan. Tko ga je i kako pripremio, manje je važno. Pokazalo se jako dobrim kada institucija čiji je projekt i koja će ga provoditi sama projekt i pripremi.