Nakon mjeseci šutnje i brojnih napisa o njihovim pomalo sumnjivim postupcima oko sanacije prostora bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat kod Omiša, konačno se oglasila i luksemburška kompanija Landmark. U priopćenju odaslanom medijima, ta tvrtka ističe da je odlučna nastaviti svoje najavljene ambiciozne turističke projekte u Hrvatskoj, točnije u Dugom Ratu te kod Starog Grada na otoku Hvaru.

Prema riječima Henryja Gwyn-Jonesa, izvršnog direktora Landmarka, taj investicijski program vrijedan je više od 350 milijuna eura, a dosad su u imovinu u Hrvatskoj – osim Dugog Rata i Hvara riječ je i o projektu u Istri – uložili 80,7 milijuna eura, od čega, kako kažu, 11 milijuna u zahtjevnu sanaciju zemljišta bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu na čijem mjestu bi trebalo niknuti ekskluzivno turističko naselje s marinom.Landmark Property Management ima sjedište u Luksemburgu, ali su mu vlasnici fondovi kojima upravlja londonski Altima Partners. Altima Partners upravlja imovinom vrijednom oko milijardu dolara."Mi smo ovdje u Hrvatskoj na duge staze i ostajemo potpuno posvećeni dugom i teškom procesu dovođenja ovih projekata do punog razvoja, za što imamo financijske sposobnosti i stručnost", kaže Gwyn-Jones, ističući da će za predloženi investicijski program biti ključni "pošteno poslovno okruženje i Vladina administracija". Kao pokazatelj svoje spremnosti na nastavak rada, Landmark najavljuje otvaranje ureda u Splitu početkom iduće godine, ali i dovršetak sanacije prostora u Dugom Ratu s kojeg je iskopano ili će biti iskopano gotovo milijun tona otpadne šljake.

S tempom radova dosad u Dugom Ratu nisu bili zadovoljni, pa se čulo i da Landmark zapravo tamo ne želi ništa graditi, nego samo prodati šljaku i otići."Metali koji imaju vrijednost prikupit će se i prodati. Međutim, tom prodajom jedva se pokrivaju dosadašnji operativni troškovi, a ne dopuštaju povrat kapitalne cijene projekta", kažu iz Landmarka, dodajući da je sanacija prekinuta početkom 2011. zbog spora s državom, a Landmark pokušava s AUDIO-m dogovoriti nastavak. Zanimljivo je da se u objavi za medije prenose i pomalo upozoravajuće riječi Gwyn-Jonesa da će način kako će država postupati s njihovim ulaganjem predstavljati neku vrstu testa: "Investitori koji smatraju Hrvatsku kao mjesto za ulaganje, svakako će pratiti stvari koje se nama događaju", piše u objavi.Landmarkov istup poklopio se s raspravom o novom prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije u kojeg je kao nova turistička zona ucrtano zemljište kojeg je prije nekoliko godina Landmark kao poljoprivredno od mještana kupio na Hvaru. Zbog toga je iz plana "ispala" turistička zona u Vrbanju, također na Hvaru, čemu se protive mještani, a u više navrata pojavile su se i sumnje u pogodovanje Landmarku. No, mnogo više repova iza te tvrtke je ostalo u Dugom Ratu.

Landmark je tamo osnovao tvrtku Colligo, počeo uklanjati šljaku, te najavljivati basnoslovna turistička ulaganja. Država nije bila zadovoljna onim što se u Dugom Ratu radi i britansko-luksemburšku tvrtku je optužila da ne sanira teren, nego ga eksploatiraju kao izvor ferokroma kojega nakon izvlačenja iz šljake prodaju za, kako se pisalo, 2000 eura za tonu prodaju na svjetskom tržištu. Zato su tražili da Landmark otkupi dodatnih 33.000 četvornih metara zemljišta u krugu negdašnje tvornice koji nije bio uključen u vlasništvo premda se Dalmacija njime oduvijek koristila. Tražili su od njih da plate koncesiju na pomorsko dobro te da svaki mjesec, dok traje eksploatacija šljake, u državni proračun uplaćuju 8% od ukupne zarade. Inače, Landmark je ferokrom eksploatirao bez valjane građevinske dozvole. Kad je spor s državom eskalirao, Landmark se jednostavno pokupio iz Dugog Rata, a nešto više od 100 radnika Colliga završilo je na Zavodu za zapošljavanje. Mediji su kao jedan od mogućih razloga odlaska navodili i nezadovoljstvo količinama ferokroma koji se uspijevao izvući iz šljake.