EN DE

Kriza mijenja navike potrošača koji postaju sve štedljiviji

Autor: Mirela Klanac
25. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Usporavanje trgovine na malo najveće u 10 godina

S nastupanjem krize građani se počinju ponašati prilično predvidljivo. Prvo ih napuste razmišljanja o promjeni automobila, suzdržavaju se od ulaganja u druga trajna dobra poput namještaja ili kućanskih aparata, prorjeđuju svoje posjete restoranima. Općenito postaju štedljiviji. Upravo takav obrazac rezova, kaže Vladimir Ferdelji, direktor zagrebačkog Elektrokontakta, prvo se osjeti u pogođenim industrijama koje se suočavaju sa smanjenjem potražnje. Posljedice se osjete u državnom proračunu kroz smanjeno prikupljanje poreza na dodanu vrijednost trošarina, a u konačnici ih zabilježi statistika. Tako su i podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima u maloprodaji pokazali da je došlo do promjene potrošačkih navika hrvatskih građana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pritisak tržišta kapitala
Iako je u prosincu kao jednom od najrastrošnijih mjeseca u godini promet očekivano bio veći nego u mjesecu prije, i to za nešto više od 13 posto, usporedba s istim razdobljem lani pokazuje da građani kupuju manje. Unatoč većem broju radnih dana u prosincu 2008. nego u istom mjesecu predhodne godine trgovci su u zadnjem mjesecu 2008. godine zabilježili realno gotovo tri posto manji promet nego u prosincu 2007. godine. Usporavanje, međutim, nije zahvatilo samo prosinac, nego i cijelo zadnje tromjesečje prošle godine u kojem je, kako iznose analitičari Privredne banke Zagreb, zabilježen realan pad u trgovini od 3,2 posto, dok je tijekom godine promet realno smanjen za 0,5 posto. “Ovako snažno usporavanje trgovine na malo nije zabilježeno u posljednjih desetak godina, što ukazuje na promjenu potrošačkih navika stanovnika zbog negativnih gospodarskih kretanja”, ističe analitičarka PBZ-a Ivana Jović u tjednim analizama banke. Objašnjava kako je, s obzirom na visoku inflaciju, što je obilježila posljednjih pet uzastopnih tromjesečja prošle godine, došlo do smanjenih realnih dohodaka stanovništva, a time i smanjenja kupovne moći. Dodatan pritisak na smanjenje potrošnje došao je, kako ističe, i od nepovoljnih kretanja na tržištima kapitala kao i od usporavanja kreditne aktivnosti banaka, posebice u segmentu potrošačkih kredita. Sve to uvjetovalo je promjenu ponašanja građana zbog kojega, kako pokazuje statistika, i dalje najlošije prolaze trgovci automobilima. Prodaja različitih motornih vozila u prosincu bila je gotovo za petinu manja nego u istom mjesecu 2007. godine, a sličan pad zabilježen je i u odnosu na studeni prošle godine. Stoga ne čude brojne akcije autokuća u kojem se nadmeću popustima, pa čak i osiguranim financiranjem jer je usporavanje i autokredita postalo jedna od prepreka nabavi automobila.

S nastupanjem krize građani se počinju ponašati prilično predvidljivo. Prvo ih napuste razmišljanja o promjeni automobila, suzdržavaju se od ulaganja u druga trajna dobra poput namještaja ili kućanskih aparata, prorjeđuju svoje posjete restoranima. Općenito postaju štedljiviji. Upravo takav obrazac rezova, kaže Vladimir Ferdelji, direktor zagrebačkog Elektrokontakta, prvo se osjeti u pogođenim industrijama koje se suočavaju sa smanjenjem potražnje. Posljedice se osjete u državnom proračunu kroz smanjeno prikupljanje poreza na dodanu vrijednost trošarina, a u konačnici ih zabilježi statistika. Tako su i podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima u maloprodaji pokazali da je došlo do promjene potrošačkih navika hrvatskih građana.

Pritisak tržišta kapitala
Iako je u prosincu kao jednom od najrastrošnijih mjeseca u godini promet očekivano bio veći nego u mjesecu prije, i to za nešto više od 13 posto, usporedba s istim razdobljem lani pokazuje da građani kupuju manje. Unatoč većem broju radnih dana u prosincu 2008. nego u istom mjesecu predhodne godine trgovci su u zadnjem mjesecu 2008. godine zabilježili realno gotovo tri posto manji promet nego u prosincu 2007. godine. Usporavanje, međutim, nije zahvatilo samo prosinac, nego i cijelo zadnje tromjesečje prošle godine u kojem je, kako iznose analitičari Privredne banke Zagreb, zabilježen realan pad u trgovini od 3,2 posto, dok je tijekom godine promet realno smanjen za 0,5 posto. “Ovako snažno usporavanje trgovine na malo nije zabilježeno u posljednjih desetak godina, što ukazuje na promjenu potrošačkih navika stanovnika zbog negativnih gospodarskih kretanja”, ističe analitičarka PBZ-a Ivana Jović u tjednim analizama banke. Objašnjava kako je, s obzirom na visoku inflaciju, što je obilježila posljednjih pet uzastopnih tromjesečja prošle godine, došlo do smanjenih realnih dohodaka stanovništva, a time i smanjenja kupovne moći. Dodatan pritisak na smanjenje potrošnje došao je, kako ističe, i od nepovoljnih kretanja na tržištima kapitala kao i od usporavanja kreditne aktivnosti banaka, posebice u segmentu potrošačkih kredita. Sve to uvjetovalo je promjenu ponašanja građana zbog kojega, kako pokazuje statistika, i dalje najlošije prolaze trgovci automobilima. Prodaja različitih motornih vozila u prosincu bila je gotovo za petinu manja nego u istom mjesecu 2007. godine, a sličan pad zabilježen je i u odnosu na studeni prošle godine. Stoga ne čude brojne akcije autokuća u kojem se nadmeću popustima, pa čak i osiguranim financiranjem jer je usporavanje i autokredita postalo jedna od prepreka nabavi automobila.

Odjeća i hrana
Puno blaže osipanje kupaca na godišnjoj razini zabilježeno je u segmentu prodaje namještaja i tehnike za kućanstvo, a ono u čemu se još nije osjetilo smanjenje prodaje je odjeća i hrana. Štoviše, trgovci odjeće i obuće u prosincu su zabilježili čak 38 posto veći promet nego u studenom, a rast je bio znatan uzme li se u obzir i ostvarenje u odnosu na prosinac predhodne godine. Promet u tom segmentu trgovine porastao je za 17 posto. Pitanje je međutim, može li se takav rezultat ostvaren u prodaji odjeće i obuće u skorije vrijeme ponoviti. Naime, dobre rezultate u tom segmentu trgovine velikim dijelom moguće je pripisati i uranjenim rasprodajama kojima su domaći trgovci slijedili trend sa zapada. Daljnje usporavanje prometa u trgovini analitičari očekuju tijekom cijele godine s obzirom na opći trend usporavanje rasta plaća te porast nezaposlenosti. Pitanje je u kojoj mjeri bi se to moglo odraziti na promet u takozvanim nespecijaliziranim prodavaonicma hranom, pićima, i duhanskim proizvodima, točnije marketima i supermarketima koji čine oko 30 posto ukupne trgovine i u kojima je zadržan trend povećanja prometa, i to za preko šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U rezanju potrošnje očito još nije stigao red na prehranu iako je i u tom segmentu trgovina tijekom godine pod pritiskom rasta cijena ostvarivala visoke, ali ipak jednoznamenkaste stope rasta u odnosu na 2007. kada je rast bio iznad 10 posto.

Činjenice

I u Uniji opadanje
Na razini Unije, kako na razini europske petnaestorice, tako i na području svih 27 država članica volumen trgovine u prosincu bio je ‘stabilan’, odnosno bio je za svega 0,1 posto manji nego studenom. No, u 12 zemalja za koje su pristigli podaci, promet je počeo padati.

Slovenija najviše pogođena
Prema Eurostatu, statističkom uredu Europske unije, najveći pad maloprodaje u prosincu u odnosu na prethodni mjesec ostvaren je u Sloveniji, i to za devet posto. Slijede Portugal sa 6,9 posto, dok je u Latviji pad iznosio četiri posto.

Stanovnici Baltika najviše mijenjali navike
Uzme li se u obzir usporedba s istim razdobljem prošle godine, navike su najviše promjenili stanovnici baltičkih zemalja, poput Latvije gdje je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje prometa u trgovini od čak 16,9 posto.

Autor: Mirela Klanac
25. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close