Osim nogometa i iznajmljivanja stanova, nacionalnim sportom odavno je postalo i peglanje kreditnih kartica; prosječni građanin ima 2,2 kartice u novčaniku, a samo u drugoj polovici 2008. putem njih potrošeno je 58,3 milijarde kuna. Iako se potrošnja otela kontroli, krizu su osjetili i donedavno vrlo zadovoljni kartičari. Ipak, stručnjaci smatraju da bi kriza mogla biti neočekivana prilika za kartičare jer banke dio kreditnog potencijala mogle preusmjeriti u kreditiranje po kreditnim karticama.

Loš siječanj
Ne otkrivajući brojke, u PBZ Cardu, kažu, već su krajem 2008. primijetili blago usporavanje rasta potrošnje, no o brojkama ne žele. “Iako ostvaren, trend trend rasta koji je uvijek u prosincu u odnosu na ostale mjesece u godini iznimno velik, nije bio tako izražen kao prethodnih godina”, kaže predsjednik Uprave PBZ Carda Mislav Blažić. Unatoč činjenici da je kartična potrošnja izrazito podložna sezonskim oscilacijama, Blažić kaže: “U siječnju bilježimo pad potrošnje, što se dogodilo i početkom ove godine, ipak u nešto malo većoj mjeri nego što je uobičajeno. Ove godine očekujemo daljnje usporavanje rasta potrošnje ovisno o daljnjem kretanju gospodarske situacije u Hrvatskoj i u svijetu”.Nepovoljni pokazatelji ne bi trebali potrajati, a kriza bi mogla donijeti novu prednost kartičarskim kućama, smatra bankarski stučnjak i konzultant Damir Novotny. “Iako je kanal distribucije nenamjenskih potrošačkih kredita putem kreditnih kartica uvjerljivo najskuplji krediti po kreditnim karticama najviše se koriste jer su izrazito jednostavni”, kaže Novotny. Novi val poskupljenja kredita kojem su banke pribjegle u posljednje vrijeme mogao bi kartičarima dodatno ići na ruku. “Banke mogu podizati kamatne stope primjerice na stambene kredite, dok krediti po kreditnim karticama već imaju gotovo najviše kamatne stope na tržištu”, kaže.

Nova struktura kredita
Zahvaljujući globalnoj krizi koja koja se pretvorila u recesiju, domaće banke polagano mijenjaju strukturu kredita, smanjujući rizičnije dugoročne i povećavajući kratkoročne potrošačke. “Vjerujem da će banke nastojati povećati ponudu kartičarskih kredita jer su kratkoročni i manje rizični od, primjerice, stambenih. Kriza ograničava bankama broj dobrih platiša kredita, a dodatan im je problem snažan pad potražnje za kreditima zbog čega su se na tržištu već formirala očekivanja o padu cijena nekretnina. Dok se taj pad cijena ne realizira, tržište se polako hladi i pada potražnja”, ističe Novotny. Jednako kao i strukturu kredita, kriza mijenja potrošačke navike kupaca od većih ulaganja prema tekućoj svakodnevnoj potrošnji pri čemu su kreditne kartice nezaobilazne. Nesumnjivo, trendovi na tržištu odrazit će se na poslovanje svih kartičarskih kuća i u 2009. godini. “Očekuje nas godina u kojoj ćemo se nužno više okrenuti postojećim korisnicima kartica uz daljnje unapređenje razine usluga i razvoj pogodnosti temeljenih na inovativnim tehnologijama”, kaže Blažić i najavljuje uštede koje će “odigrati važnu ulogu u održavanju konkurentske prednosti”. Podaci Hrvatske narodne banke koja nadzire platni promet pokazuju da su banke prošle godine odobrile 5,4 milijarde kuna kredita po kreditnim karticama za što su istodobno zaračunale gotovo 700 milijuna kuna kamata. Usporedbe radi, na kraju 2007. godine građani su po karticama otplaćivali pola milijarde kuna manje kredita, 4,9 milijardi kuna. Od 8,46 milijuna kartica tri četvrtine (6,2 milijuna) su debitne kartice koje omogućuju trenutačno plaćanje, dakle pokrivaju se samo one transakcije za koje postoji pokriće na transakcijskom računu. Kartica s odgodom plaćanja (kreditne, ‘charge’ i s odgođenom naplatom) je 1,3 milijuna, a iznimno su popularne revolving kartice kojih je u platnom prometu gotovo 750.000.