Kakav će utjecaj imati ulazak u Europsku uniju na hrvatska mala i srednja poduzeća? Odgovor na ovo pitanje teško je dati. Da je tome tako potvrđuje to što nema sustavnih i opsežnih istraživanja o utjecaju ulaska u Uniju na male i srednje tvrtke u drugim zemljama ili se tek ponegdje mogu naći, ali samo fragmentarno, ili su istraživanja stara ili su danas promijenjene okolnosti ulaska u odnosu na vrijeme kada su provedena navedena istraživanja. Ipak svi se mogu složiti da će ulazak Hrvatske u Uniju imati utjecaja na hrvatska mala i srednja poduzeća, ali i na cijelo gospodarstvo jer mala i srednja poduzeća čine više od 99% cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva. Tako je i u svim drugim državama. Drugim riječima, analizirajući ili prognozirajući ovaj utjecaj, može se reći da je riječ o prognozama za cjelokupno gospodarstvo. To je jedno od početnih rezultata istraživanja koje je započelo u Hrvatskoj, a u sklopu EU projekta “Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini”. Riječ je o IPA projektu unutar komponente IIIC Regionalna konkurentnost. Ovaj projekt treba omogućiti Ministarstvu poduzetništva i obrta, kao i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG), pristup boljim informacijama o malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj jer se na tome, između ostalog, temelje politike razvoja maloga gospodarstva.

Manji broj tvrtki
Iako ne iznenađuje to što ne postoje istraživanja ove vrste za zemlje članice EU, koje su u to članstvo ušle prije dvadesetak godina, donekle je to iznenađenje za zemlje koje su relativno nedavno ušle u Uniju, na primjer za Poljsku ili Sloveniju. Jedan od uočenih utjecaja ulaska Poljske u EU na poljske male i srednje tvrtke je da se broj poduzeća smanjio, ali je njihova veličina narasla, što govori u prilog tome da su se poduzeća spajala. Zato se nadamo da će ovo istraživanje barem donekle doći do rezultata koji su korisni ne samo za našu buduću politiku razvoja malog i srednjeg poduzetništva nego i da će moći poslužiti drugim zemljama. Istraživanje je na samom početku, ali već ima zanimljivih rezultata i tumačenja, koja se sada temelje uglavnom na uspoređivanju materijala iz prethodnih projekata, ali i korištenjem rijetkih i fragmentarnih iskustva nekih zemalja, uspoređivanjima hrvatskih i programa EU potpore za mala i srednja poduzeća te razgovorima s trgovinskim predstavnicima drugih zemalja koji su prisutni u Hrvatskoj. Promjene koje će se događati utjecat će na poduzetnike. A promjena će najprije biti u zakonodavnom okviru, i to je ono što će izravno utjecati, i to u najkraćem roku. Primjerice, zakoni i propisi koji se odnose na carine, standarde zaštite okoliša, tehničke standarde, poreze, javnu nabavu i sustav državnih potpora.

Nešto će biti jednostavnije nego do sada, poput carinskih propisa, neki porezi će se mijenjati, poput nulte stope PDV-a, a javna nabava će omogućiti poduzećima veći pristup novim mogućim poslovima. Drugu grupu promjena čine one dugoročne, i to u investicijskoj ili poslovnoj klimi, tako da se očekuje njihovo unapređenje: od izdavanja građevinskih dozvola, definiranja prava vlasnika, smanjenja parafiskalnih nameta, ubrzanja sudskih postupaka do povećanja discipline plaćanja. Treću grupu promjena koje će utjecati na poduzeća su potpore prema poduzetnicima, one će se povećati u odnosu na dosadašnje, čak i do dvadeset puta, a negdje će u potpunosti zamijeniti dosadašnje nacionalne oblike potpore poduzetnicima. Sve tri grupe promjena utjecat će na hrvatska mala i srednja poduzeća jer će stvoriti nove uvjete poslovanja, utjecat će na njihovu konkurentnost, ali će i sama poduzeća utjecati na promjene jer će reagirati na promijenjene okolnosti. Treba uzeti u obzir i makrouvjete, poput većeg stupnja makroekonomske stabilnosti i većeg povjerenja u političku stabilnost. Pojavit će se novi uvjeti na tržištu pa će hrvatska poduzeća imati priliku lakšeg ulaza na tržište EU, ali isto tako će i zemlje EU imati lakši ulaz na hrvatsko tržište, porast će potražnja za nekim robama i uslugama, povećat će se pristup financiranju jer će se pojaviti i novi modeli financiranja, ali i veća sredstva, više investitora i bolja poslovna klima. Očekuje se da će poduzeća koja već izvoze u Europsku uniju imati veću šansu da ulazak u članstvo pretvore u priliku za razvoj poslovanja, a oni koji svoje proizvode prodaju na teritoriju Hrvatske imat će više konkurencije.

Turizam i obrt
Istraživanje predviđa da će najviše pozitivnih utjecaja imati sektori građevinarstva, transporta, poslovnih usluga i savjetovanja i drugih izvoznika, a najveće negativne utjecaje imat će proizvodnja, pogotovo prehrambena industrija i industrija pića, ako ne izvozi u EU, dok će utjecaji biti neutralni za turizam i najveći dio uslužnog sektora. Što se tiče veličine poduzeća, čini će da će neutralan utjecaj ulaska u Uniju biti na obrte, osim onih koji se bave proizvodnjom i mikropoduzeća koja se bave uslugama. Ovaj dio istraživanja nastavlja se intervjuiranjem poduzetnika. O sljedećim rezultatima informirat ćemo vas čim nam budu dostupni rezultati. Rezultati istraživanja imaju za cilj pružiti podršku Ministarstvu poduzetništva i obrta u razvijanju budućih politika i mjera za razvoj poduzetništva, a naročito da se to stigne provesti prije ulaska u Europsku uniju.

Anny Brusić, direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika