Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ina će do 2020. uložiti 120 milijuna eura u zaštitu okoliša

Autor: Biserka Ranogajec
17. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Među znatnijim projektima su remedijacija tla, modernizacija rafinerija te strategija za benzinske crpke

Ina procjenjuje da bi od ove do 2020. godine trebalo uložiti u zaštitu okoliša oko 120 milijuna eura kako bi se poslovanje uskladilo sa zahtjevima EU zaštite okoliša. Dobar dio sredstava valjalo bi investirati dakako i u benzinske crpke jer od ukupno 419 postaja ima i onih, no u Ini ne žele reći koliko, koje nisu potpuno u skladu sa zahtjevima EU zaštite okoliša. Ipak izvješćuju da “među znatnije inicijative spadaju projekt remedijacije tla, projekt modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku te strategija za benzinske crpke što će znatno podići ekološku razinu poslovanja Ine”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kazne
Međutim, Siščani neće morati čekati toliko dugo jer novo postrojenje Claus u Rafineriji Sisak koje će očistiti zrak od plina sumporovodika, ali ne i benzena koji svako malo uznemire građane treba biti gotovo do kolovoza ove godine. Ina je odlučila modernizirati obje svoje rafinerije pa su i u Riječkoj rafineriji u tijeku investicije. Novo postrojenje Claus, kažu, dio je sveobuhvatnog programa modernizacije rafinerija koji će se odvijati u dvije faze, a njihov završetak očekuje se do 2011. godine. U Rijeci se grade postrojenja za obradu zauljenog otpada i ona koja će riješiti problem buke iz rafinerije. Lidija Bertović, direktorica Sektora zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini kaže: “Svjesni smo da poslovanje Ine ima ponekad negativan utjecaj na okoliš i kompanija izdvaja velika sredstva za poboljšanje uvjeta proizvodnje. Ali povremeno zbog poremećaja u proizvodnji i starosti postrojenja dolazi do povećanog ispuštanja u zrak štetnih tvari koje izazivaju neugodnosti građanima. Međutim, te se stvari događaju doista povremeno i sva dosadašnja istraživanja su pokazala, pa čak i istraživanje koje je naručio grad Sisak od tvrtke Ekonerg (Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Zagreb) da u tom gradu nije bitno drukčije nego i u ostalim gradovima kao što su Varaždin, Kutina, Split…”. U procesu obrade nafte u sisačkoj Rafineriji zbog starih postrojenja, tumači nadalje direktorica Bertović, oslobađa se smrdljivi sumporovodik što je veliki problem za građane. Ina ulaže 25 milijuna eura u novo postrojenje Claus za odsumporavanje na kojem se počelo raditi prošlog ljeta.

Ina procjenjuje da bi od ove do 2020. godine trebalo uložiti u zaštitu okoliša oko 120 milijuna eura kako bi se poslovanje uskladilo sa zahtjevima EU zaštite okoliša. Dobar dio sredstava valjalo bi investirati dakako i u benzinske crpke jer od ukupno 419 postaja ima i onih, no u Ini ne žele reći koliko, koje nisu potpuno u skladu sa zahtjevima EU zaštite okoliša. Ipak izvješćuju da “među znatnije inicijative spadaju projekt remedijacije tla, projekt modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku te strategija za benzinske crpke što će znatno podići ekološku razinu poslovanja Ine”.

Kazne
Međutim, Siščani neće morati čekati toliko dugo jer novo postrojenje Claus u Rafineriji Sisak koje će očistiti zrak od plina sumporovodika, ali ne i benzena koji svako malo uznemire građane treba biti gotovo do kolovoza ove godine. Ina je odlučila modernizirati obje svoje rafinerije pa su i u Riječkoj rafineriji u tijeku investicije. Novo postrojenje Claus, kažu, dio je sveobuhvatnog programa modernizacije rafinerija koji će se odvijati u dvije faze, a njihov završetak očekuje se do 2011. godine. U Rijeci se grade postrojenja za obradu zauljenog otpada i ona koja će riješiti problem buke iz rafinerije. Lidija Bertović, direktorica Sektora zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini kaže: “Svjesni smo da poslovanje Ine ima ponekad negativan utjecaj na okoliš i kompanija izdvaja velika sredstva za poboljšanje uvjeta proizvodnje. Ali povremeno zbog poremećaja u proizvodnji i starosti postrojenja dolazi do povećanog ispuštanja u zrak štetnih tvari koje izazivaju neugodnosti građanima. Međutim, te se stvari događaju doista povremeno i sva dosadašnja istraživanja su pokazala, pa čak i istraživanje koje je naručio grad Sisak od tvrtke Ekonerg (Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Zagreb) da u tom gradu nije bitno drukčije nego i u ostalim gradovima kao što su Varaždin, Kutina, Split…”. U procesu obrade nafte u sisačkoj Rafineriji zbog starih postrojenja, tumači nadalje direktorica Bertović, oslobađa se smrdljivi sumporovodik što je veliki problem za građane. Ina ulaže 25 milijuna eura u novo postrojenje Claus za odsumporavanje na kojem se počelo raditi prošlog ljeta.

17 projekata
Zbog poremećaja u proizvodnji vodstvo Rafinerije je lani moralo sisačkoj inspekciji platiti u dva navrata kaznu. No zbog najnovijeg slučaja emisije štetnih čestica u Sisku u Ini smatraju da nema osnova za novu kaznu inspektorata. Ina je u okviru priprema za drugu fazu privatizacije u suradnji s konzultantskom tvrtkom Golder Associates izradila pregled i ocjenu stanja zaštite okoliša koja je navedena i u prospektu Ine. Tako će se u sljedećem razdoblju izraditi evidencija svih prijašnjih i sadašnjih onečišćenja na lokalcijama Ine kao i procjena troškova rashodovanja i sanacije objekata, postrojenja i onečišćenih površina za svaku pojedinu lokaciju. To je projekt na kojem će raditi Sektor zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Sektor je inače središnja organizacijska jedinica Ine zadužena za navedena područja i djeluje u okviru Poslovne funkcije korporativnih procesa. Sektor čine dvije službe unutar kojih se nalaze Poslovna jedinica razvoj zaštite okoliša i Poslovna jedinica zaštite zdravlja i sigurnosti koja uključuje i Odsjek zaštite na radu i zaštite od požara. Lidija Bertović napominje kako će se novac ulagati u remedijaciju tla te u sva ona postrojenja koja imaju veze sa zaštitom zraka, voda i zbrinjavanjem otpada. Neki ekološki projekti financirani kreditom Europske banke za obnovu i razvoj već su realizirani ili su pri završetku. Uložilo se 36 milijuna eura u 17 projekata koji su se odnosili na uređenje spremnika benzina, obnovu cjevovoda, uređaja za otpadne vode, programe u obradi tla i sl. Takvi zahvati spadaju u različite kratkoročne i srednjoročne mjere zaštite. Dugoročno će se, izvješćuju iz Ine, problem riješiti tek završetkom kapitalnog projekta modernizacije rafinerija. Očito ni u Ini ne mogu sa sigurnošću obećati kada će građane prestati uznemiravati rad njihovih rafinerija.

Autor: Biserka Ranogajec
17. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close