Recesija i kriza u Europi, a posebno u njezinu južnom i jugoistočnom dijelu, dovele su do manje potražnje za ruskim plinom, što je usporilo plinovodne projekte u toj regiji. Kako je sve izglednije da Južni tok neće biti završen 2013., već 2015. ili čak i kasnije, gotovo sve zemlje uključene u ovaj energetski projekt počele su kalkulirati s dodatnim pogodnostima za sebe i svoje potrošače. Tako je početkom tjedna došlo do nesuglasica između Rusije i Turske zbog cijene transporta plina kao i kvota za Tursku, zbog čega su se čak mogle čuti najave Gazproma da se ta tvrtka povlači iz Južnog toka.

Potrebe za plinom
No problem je izglađen i potpisivanje ugovora o izgradnji Južnog toka preko Turske trebao se dogoditi u srijedu navečer, po srednjoeuropskom vremenu u Moskvi. Budući da su procjene za povećanom potrebom za ruskim plinom u ovom dijelu Europe pomaknute sa 2012. na 2016. ili čak i kasnije, jasno je da se u projektu plinovoda koji će se izgraditi s nekoliko godina zakašnjenja svašta još može promijeniti. Igor Dekanić, sveučilišni profesor i energetski stručnjak iz Zagreba, smatra da nije nerealno da se u nadolazećem razdoblju promijeni hrvatska pozicija na regionalnoj energetskoj karti i da ona na kraju uđe u glavni projekt Južnog toka.

Zadnji vlak za Hrvatsku
“Još ima dovoljno vremena da se isprave pogreške prošlih vlada koje su odbile sudjelovati u Južnom toku, zbog čeka je naša zemlja izostavljena s glavnog pravca tog plinovoda. Budući da će taj projekt zaživjeti najranije 2016., smatram da ima dovoljno prostora da Hrvatska uspije isposlovati da glavna cijev iz Srbije ide preko Hrvatske”, kaže Dekanić. Dodaje da pravih problema između Rusije i Turske zbog plinovoda i nije bilo jer je za obje zemlje riječ o strateškom projektu. Rusija gotovo u potpunosti ovisi o izvozu plina i nafte, čime puni i 60 posto svojeg proračuna. Turska pak sudjelovanjem u projektu namjerava povećavati svoj geopolitički utjecaj. Dekanić smatra da Turska neće poduzimati drastične korake poput zatvaranja plinovoda, kao Ukrajina i Bjelorusija, no da će se za svoje interese i te kako znati izboriti, ali suptilnije.

Plinovod

Konkurencija Nabuccou
Južni tok trebao bi dopremati 63 milijarde prostornih metara plina godišnje iz kaspijske regije u Europu. Tim bi se plinovodom zaobišle “problematične” tranzitne zemlje kao što su Ukrajina i Bjelorusija. Taj 15,5 milijardi eura vrijedan projekt konkurent je projektu Nabucco, koji podupire EU. Čak 50% udjela u Južnom toku ima Gazprom, a slijede Eni sa 20 te EDF i Wintershall s po 15.